.png)
Zagreb - U radnom posjetu Zagrebu i Hrvatskome saboru borave povjerenici njemačkog Saveznog vijeća (Bundesrata) za proširenje Europske unije Jürgen Martens, ministar za pravosuđe i Europu Slobodne države Saske, i Frank Henkel, zamjenik gradonačelnika i senator za unutarnje poslove i sport Berlina, s namjerom prikupljanja informacija o statusu spremnosti Hrvatske za ulazak u Europsku uniju te pripreme izvješća za nadležne parlamentarne odbore uoči ratifikacije hrvatskoga pristupnog ugovora u njemačkom parlamentu.
Tijekom svog posjeta Hrvatskome saboru povjerenici Martens i Henkel sastali su se s predsjednikom i potpredsjednikom Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Miroslavom Tuđmanom i Igorom Dragovanom, predsjednikom Odbora za pravosuđe Josipom Kregarom i članovima Odbora Peđom Grbinom, Vladimirom Šeksom, Davorinom Mlakarom i Anom Lovrin te predsjednikom Odbora za europske integracije Danielom Mondekarom i predsjednikom Odbora za vanjsku politiku Miloradom Pupovcem. Posjet Saboru zaokružen je sastankom s predsjednikom Hrvatskoga sabora Josipom Lekom.
Tuđman i Dragovan izvijestili su njemačko izaslanstvo o statusu usvojenosti relevantnih zakonskih propisa o radu policije, izgradnje graničnih prijelaza i obučenosti graničnih policajaca te o donesenom prijedlogu Migracijske strategije.
- Granični prijelazi Klek i Zaton Doli bit će dovršeni do 1. travnja, rekao je Tuđman i dodao kako je tijekom 2012. godine sukladno s obvezama zaposleno i obučeno 413 graničnih policajaca, dok će tijekom ove godine biti angažirano dodatnih 100 graničnih policajaca.
- Zbog složenosti i prometa roba s Bosnom i Hercegovinom zadali smo si da granični prijelazi Klek i Zaton Doli budu dovršeni ranije, no apsolutno smo sigurni da će i ostali granični prijelazi u cijelosti biti dovršeni do ulaska Hrvatske u članstvo Europske unije 1. srpnja, dodao je Dragovan.
- Želja je sadašnje Vlade da Hrvatska do kraja ovoga mandata ispuni sve potrebne kriterije za pristupanje schengenskom prostoru, naglasio je Dragovan.
Predsjednik Odbora za pravosuđe Josip Kregar izvijestio je povjerenike njemačkog Saveznog vijeća za proširenje Europske unije o reformi pravosuđa, racionalizaciji mreže sudova i potrebi za specijalizacijom sudaca, dugoročnom Planu zapošljavanja sudaca za razdoblje od 2013. do 2025. godine, donošenju objektivnih mjerila učinkovitosti sudstva, informatizaciji sudova i zemljišnih knjiga te povezanim poteškoćama u implementaciji. Kregar je istaknuo kako su Vlada i Sabor posljednje izvješće Europske komisije o monitoringu shvatili vrlo ozbiljno, s političkom voljom riješili sva otvorena pitanja te da je Sabor od listopada do danas donio 18 ključnih zakona vezanih uz pravosuđe. Ujedno je izrazio zadovoljstvo što je zabilježen porast u procesuiranju korupcije. Martens je, među ostalim, izrazio zanimanje za financijska sredstva predviđena u državnom proračunu za provedbu reforme pravosuđa, stupanj informatizacije zemljišnih knjiga te suradnju Odbora za pravosuđe sa zemljama u regiji.
- Vrlo nam je važan profesionalizam u pravosuđu, stoga kao Odbor podržavamo sve napore nadležnih tijela po pitanju kontinuirane izobrazbe pravosudnih djelatnika i sudaca, bez obzira na financijske poteškoće u kojima se Hrvatska u ovom trenutku nalazi, istaknuo je Kregar.
- U informatizaciju zemljišnih knjiga proteklih su godina uložena velika sredstva, no stvarni problem leži u nasljeđu društvenog vlasništva odnosno u prelasku društvenog u privatno vlasništvo s titularima, rekla je Ana Lovrin. U pogledu suradnje sa susjednim zemljama, Grbin je izvijestio o postojanju bilateralnih i multilateralnih projekata sa zemljama u procesu pridruživanja Europskoj uniji, a osobito sa Crnom Gorom, s kojom se razmjena iskustava odvija vrlo dinamično.
Na Grbinov upit o postojećim spekulacijama da bi Njemačka mogla zatražiti monitoring nad Hrvatskom nakon njezina ulaska u Europsku uniju, Martens je odgovorio kako je tek jedan parlamentarni zastupnik izrazio stav o potrebi monitoringa, no da nijedno tijelo njemačke vlade ili parlamenta zasigurno ne razmatra mogućnost monitoringa nad Hrvatskom nakon njezina ulaska u Uniju.
- Poučeni lošim iskustvima iz prošlosti proširenja Unije, od Hrvatske se tražilo da sve uvjete ispuni prije pristupanja, zaključio je Martens.
Na sastanku s predsjednicima Odbora za vanjsku politiku i Odbora za europske integracije, Miloradom Pupovcem i Danielom Mondekarom, i s članovima tih odbora Davorom Ivom Stierom, Igorom Kolmanom, Toninom Piculom, Ivanom Račanom, Gordanom Jandrokovićem, Jozom Radošem, Melitom Mulić i Gvozdenom Srećkom Flegom, povjerenici Martens i Henkel najveće su zanimanje pokazali za raspoloženje građana u vezi s Europskom unijom. Zanimalo ih je doživljavaju li hrvatski građani Europsku uniju isključivo kao politički projekt ili kao građanski projekt, posebice imajući na umu silne reforme kroz koje je trebalo proći hrvatsko društvo, a koje ne nailaze uvijek na odobravanje građana. Zanimalo ih je i kako članovi ovih odbora vide gospodarsku perspektivu Hrvatske nakon pristupanja Europskoj uniji.
- Svjesni smo da za nas pravi posao počinje tek kada uđemo u Europsku uniju, rekao je Pupovac, te naglasio kako Hrvati u Uniju ulaze s visokim stupnjem realizma i s punom sviješću što je danas Europa te s potrebom za odgovorom na pitanje što kao nova zemlja članica trebamo napraviti i za sebe i za Europu.
- Ključno je pitanje koliko imamo izgrađene kapacitete da uspješno djelujemo kao članica Europske unije, zaključio je Pupovac. Daniel Mondekar naglasio je visoku opredijeljenost hrvatskih građana za ulazak u Europsku uniju, što je upravo rezultat reformi koje su, bez obzira na dugotrajnost i složenost, značajno promijenile našu zemlju, a vidljiva dobrobit reformi odrazila se na prilično visok pozitivan odziv građana na referendumu. Milorad Pupovac zaključno je rekao da su Europska unija i regija dva najvažnija prioriteta hrvatske vanjske politike te naglasio kako hrvatsko članstvo u Europskoj uniji otvara vrata i drugim zemljama iz regije koje žele poći tim putem.