.png)
Zagreb - Saborski Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku održao je u četvrtak tematsku sjednicu na kojoj se raspravljalo o aktualnom stanju, problemima i budućnosti javnoga zdravstva u kontekstu donošenja novoga Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
Sjednica je, uz članove matičnog Odbora, okupila i renomirane stručnjake iz područja javnoga zdravstva koji su imali prigodu iznijeti svoja iskustva iz radne prakse te dati prijedloge i moguća rješenja koji bi se mogli ugraditi u novi prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti prije njegovoga upućivanja u saborsku proceduru. Sjednica je sazvana i u ozračju obilježavanja 90. obljetnice „Škole narodnoga zdravlja Andrija Štampar“.
Predsjednica Odbora Ines Strenja Linić uvodno je istaknula potrebu skretanja pozornosti javnosti, posebice stručne, na problematiku javnoga zdravstva u Hrvatskoj, imajući u vidu da su se posljednjih godina promijenile socijalne, demografske, znanstvene i ekonomske okolnosti.
– Porasli su problemi okoliša i njegova utjecaja na zdravlje, stanovništvo stari, javio se problem globalizacije i nezdravih stilova života, a sve to nameće kompleksne zdravstvene probleme i izazove, kazala je Strenja Linić. - Kako bi se moglo osigurati zdravlje za sve, promicati i unaprijediti zdravlje stanovništva, u zdravlje treba investirati, dalje razvijati javnozdravstvenu politiku te osigurati odgovarajuću zakonodavnu i organizacijsku strukturu mreže javnog zdravstva, istaknula je.
Dopredsjednik Hrvatske liječničke komore Ante-Zvonimir Golem dao je prikaz problema i izazova javnoga zdravstva u Hrvatskoj. Jedan od izazova je provođenje mjera rasterećenja gospodarstva koje pogađa i sektor javnoga zdravstva, bilo da se radi o ukidanju pojedinih zavoda ili o proglašavanju pružanja zdravstvene usluge pregleda za sanitarnu iskaznicu neporeznim davanjem. - U predlaganju izmjena postojećih zakona o ovome treba voditi računa, jer glavni cilj ne bi smio biti odterećenje gospodarstva već zdrava populacija, kazao je Golem.
Osvrnuo se i na problem mikrobioloških limita koje propisuje HZZO, a koje Hrvatski zavod za javno zdravstvo ne može poštovati budući da se za svakoga pacijenta za kojega je zatražena mikrobiološka analiza bilo od strane domova zdravlja ili bolnica, ista ne može odbiti, bez obzira hoće li navedena usluga od strane HZZO-a biti plaćena ili ne.
Dopredsjednik HLK podsjetio je i na aktualni problem odlaska liječnika iz Hrvatske te naveo da se prema ispitivanjima HLK-a na uzorku od 1490 liječnika u dobi od 27 do 40 godina, 59 posto njih izjasnilo da bi željelo napustiti Hrvatsku i započeti karijeru u inozemstvu. – Ovo je velik problem jer je za funkcioniranje zdravstvenog sustava, pa tako i javnoga zdravstva, najvažniji preduvjet dovoljan broj adekvatno educiranih i kompetentnih javnozdravstvenih djelatnika. Golem je također pojasnio kako je izazov za opstojnost mreže zavoda za javno zdravstvo i djelatnost zdravstvene ekologije koja u praksi funkcionira samo djelomično.
– Zakon ne prate provedbeni propisi ni odgovarajući financijski instrumenti, nedostaju stručnjaci osposobljeni za ocjenu utjecaja čimbenika okoliša na zdravlje ljudi, a nadležnosti se često prelijevaju u državne resore izvan zdravstva, kazao je Golem.
U uvodnom dijelu sjednice nazočnima se obratio i ravnatelj Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak koji se također osvrnuo na probleme u djelatnosti zdravstvene ekologije. – Trideset posto bolesti uzrokovano je danas utjecajem okoliša, a za to je potrebno educirati i financirati stručnjake, istaknuo je. Naglasio je također da se kronične nezarazne bolesti, poput karcinoma, bolesti krvožilnog sustava ili dijabetesa, čiji je udio među oboljelima 75 posto, mogu uspješno rješavati primarnom prevencijom zavoda za javno zdravstvo.
– U ovom segmentu veliku ulogu imaju specijalizirani timovi zavoda za javno zdravstvo, poput timova školske medicine, epidemiološki timovi, timovi mentalnoga zdravlja itd. koji na žalost nisu dovoljno popunjeni, a jedan od uzroka neatraktivnosti ovih poslova je i nedostatno financiranje, naglasio je Capak. Iznio je podatak da se za segment javnoga zdravstva u Hrvatskoj izdvaja samo 1,7 posto sredstava za razliku od većine država EU-a gdje je to izdvajanje oko 3 posto.
Bilo je riječi i o potrebi jačanja koordinacijske uloge Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, o važnosti objedinjavanja triju specijalizacija epidemiološke, zdravstvene ekologije i javnoga zdravstva u jednu specijalizaciju te uključivanju savjetodavne i preventivne zaštite studentske populacije u mrežu javnoga zdravstva.
Sudionici sastanka osvrnuli su se i na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti koji je u saborskoj proceduri, a s čijim tekstom kao predstavnici struke nisu zadovoljni.