.png)
Zagreb - Inicijativa saborskoga Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku i Ministarstva zdravlja za donošenje Nacionalnoga plana za borbu protiv zloćudnih bolesti okupila je u srijedu u Hrvatskome saboru ključne dionike zdravstvenoga sustava, onkološke stručnjake i predstavnike državne vlasti.
Predsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner u uvodnome obraćanju istaknuo je da su zloćudne bolesti javnozdravstveni problem od ključne važnosti. – U Hrvatskoj je smrtnost od kardiovaskularnih bolesti na prvome mjestu, dok je na drugome mjestu smrtnost od zloćudnih bolesti, rekao je predsjednik Sabora Reiner. Dodao je da je prema posljednjim raspoloživim podatcima u Hrvatskoj u 2014. godini od malignih bolesti umrla svaka četvrta osoba. Ukazao je također i na problem starenja stanovništva u Hrvatskoj kod kojeg ove bolesti najčešće dolaze do izražaja, dok se s druge strane pojavljuje sve više novih lijekova i mogućnosti liječenja koji su međutim vrlo skupi. - Kako bi hrvatski zdravstveni sustav bio održiv, dodao je Reiner, mora se pronaći ravnoteža između dostupnosti novih metoda liječenja i financijskih mogućnosti, zaključio je predsjednik Sabora.
-Tendencija rasta malignih bolesti u Hrvatskoj potiče nas da zajednički krenemo u provođenje zdravstvene politike koja uključuje i izradu Nacionalnoga plana za borbu protiv zloćudnih bolesti kako bismo pronašli i unaprijedili rješenja za smanjenje pojavnosti i smrtnosti od zloćudnih bolesti, rekao je ministar zdravlja Dario Nakić. – Moramo iskoristiti sve potencijale kako bismo pacijentima pružili sve što je potrebno, no isto tako uzeti u obzir i naša financijska ograničenja u odnosu na razvijenije zemlje, kazao je Nakić.
Predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Ines Strenja-Linić iznijela je podatak da se po pojavnosti malignih oboljenja unutar Europske unije Hrvatska nalazi na sredini ljestvice, no po postotku smrtnosti na zabrinjavajuće je visokome mjestu. – U interesu je zdravstvenoga sustava povećati stopu preživljavanja kod malignih oboljenja, a to se može postići donošenjem i provođenjem Nacionalnoga plana, rekla je Strenja-Linić. Podsjetila je da je Hrvatski sabor još 2009. godine donio Rezoluciju o zloćudnim bolestima kojom se obvezao u roku od godine dana donijeti Nacionalni plan i program borbe protiv raka, no to do danas nije učinjeno. –U EU-u je doneseno 35 nacionalnih planova za borbu protiv zloćudnih bolesti, dok na području južnoga dijela Europe jedino još Hrvatska, uz Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju, to nije učinila, upozorila je Strenja-Linić.
O epidemiologiji raka u Hrvatskoj govorio je predstojnik Klinike za onkologiju KBC Zagreb prof. dr. sc. Stjepko Pleština. Navodeći statističke podatke o postotcima pojavnosti i smrtnosti od malignih bolesti u Hrvatskoj, kao njihove najčešće oblike Pleština je naveo rak debeloga crijeva i pluća u muškaraca te rak dojke u žena, dok hematoonkološke bolesti pokazuju nižu pojavnost u odnosu na ostale vrste zloćudnih bolesti. Naglasio je važnost izrade dugotrajne strategije za borbu protiv raka, posebno u pogledu prevencije i ranoga otkrivanja malignih bolesti. - Nacionalni plan treba obuhvatiti i definiranje mreže onkoloških ustanova i zdravstvenih djelatnika na razini Hrvatske, informatizaciju kliničkih baza podataka o oboljelima te uvesti multidisciplinarni pristup liječenju, istaknuo je Pleština.
O nužnosti izrade Nacionalnoga plana govorio je i predsjednik Hrvatskoga onkološkog društva i predstojnik Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC Split prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak. Osvrnuvši se na podatke Agencije za istraživanje raka GLOBOCAN iz 2012. godine, upozorio je na vrlo loš odnos mortaliteta i pojavnosti raka u Hrvatskoj. – U Danskoj, stopa mortaliteta za muškarce oboljele od malignih bolesti iznosi 30 posto, dok u Hrvatskoj iznosi 60 posto, istaknuo je Vrdoljak.
Kako bi postigli napredak u rješavanju problema na području borbe protiv zloćudnih bolesti u Hrvatskoj, Vrdoljak je istaknuo: važnost uvođenja multidisciplinarnosti kao zakonske obveze, poboljšanje organizacije onkoloških institucija i njihovo osnaživanje, uvođenje inovativnih vrsta liječenja poput imunoterapije, osiguranje kontinuirane kontrole kvalitete svih aspekata onkološkog liječenja, ulaganje u primarnu i sekundarnu prevenciju i ulaganje u znanje. – Do 2020. godine, naglasio je, medicinske informacije bit će udvostručene svaka 73 dana.
Na sjednici je govorio i Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu koja okuplja 84 udruge pacijenata. – Mi smo i sami pokrenuli inicijativu za izradu Nacionalnog plana jer to nije samo političko ili javnozdravstveno nego i civilizacijsko pitanje, rekao je Belina. Dodao je kako će se uskoro oformiti nezavisna platforma onkoloških udruga te se nada da će i oni biti uključeni u izradu ovoga važnog projekta.
Nakon uvodnih izlaganja uslijedila je rasprava tijekom koje se, među ostalim, govorilo i o rješavanju problema palijativne skrbi, važnosti uključivanja pedijatara, hematologa, ginekologa i ostalih specijalista u izradu Nacionalnoga programa, a također je istaknuta važnost usklađivanja zakonskih okvira kojima će biti obuhvaćene sve relevantne institucije prije donošenja Nacionalnoga plana.