.png)
Zagreb - Predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji Vesna Pusić primila je u radni posjet zastupnika Europskog parlamenta i supredsjedatelja Zajedničkog parlamentarnog odbora Europska unija – Republika Hrvatska Gunnara Hökmarka.
Uvodno je Vesna Pusić predstavila Nacionalni odbor, njegovu strukturu i zadaće. Rekla je da je to tijelo, konstituirano 2005. godine, proizašlo kao rezultat konsenzusa parlamentarnih stranaka oko pitanja ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a njegov je zadatak očuvati taj politički konsenzus. Naglasila je da u ovom trenutku nema parlamentarne stranke koja se u svom djelovanju ne zalaže za pristupanje Hrvatske EU. Nacionalni odbor na svom čelnom mjestu ima predstavnika opozicije, a sve odluke Odbor donosi konsenzusom. Pusić je istaknula glavnu zadaću Odbora, onu nadgledanja tijeka pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji i to po svim pregovaračkim poglavljima. Nacionalni odbor je u stalnoj komunikaciji s pregovaračkim timom i glavnim hrvatskim pregovaračem, ali i s Europskom komisijom i zemljom predsjedateljicom EU. Odbor radi na zatvorenim sjednicama, ali zato organizira okrugle stolove otvorene za javnost i medije o temama vezanim za pregovore i od interesa za određene skupine stanovništva. Pusić se osvrnula na trenutačan status pregovora, rekavši da na otvaranje čeka još pet pregovaračkih poglavlja, od kojih su tri blokirana od strane Slovenije. Ono na čemu Hrvatska ubrzano radi je reforma pravosuđa, novi model selekcije mladih sudaca koji ulaze u sudačku profesiju, definiranje objektivnih kriterija kvalitete za njihov izbor i napredovanje.
Gunnar Hökmark naglasio je da je on veliki zagovornik procesa proširenja EU te da smatra da je u interesu i Hrvatske i Europske unije da se pregovarački proces za članstvo Hrvatske u Uniji završi što prije. Smatra da je sada, nakon deblokade pregovora, najvažnije ubrzati čitav proces, uključujući tu i reformske zahvate i posao oko usklađivanja zakonodavstva.
Razgovaralo se i o arbitražnom sporazumu između Hrvatske i Slovenije gdje je zajednički zaključeno da, iako se radi o bilateralnom pitanju, ono ima posljedice za jedno multilateralno pitanje, ono procesa ulaska Hrvatske u Europsku uniju i samim time procesa proširenja uopće. Zajednički je stav da se arbitražni sporazum treba sklopiti prije primanja Republike Hrvatske u članstvo Europske unije, a ono što je ključno za taj sporazum i njegov sadržaj jest definiranje zadaće budućeg arbitražnog suda.