Hrvatski sabor svečanom sjednicom obilježio Dan neovisnosti

Zagreb - Svečanom sjednicom Hrvatski je sabor obilježio Dan neovisnosti, 8. listopada, u sjećanje na dan kada su, prije 18 godina, zastupnici na sjednici donijeli odluku o prekidu državnopravnih veza s bivšom SFRJ. 

Potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks podsjetio je u obraćanju okupljenima da je Sabor tu povijesnu odluku, na kojoj se temelji hrvatska suverenost i neovisnost, donio u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici u jeku agresije na Hrvatsku. Ta je odluka, napomenuo je, donesena nakon neuspjelog pokušaja da se raspad bivše države riješi mirnim putem, i to dan nakon što su zrakoplovi JNA bombardirali povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom. Šeks je naglasio da se već kod donošenja te povijesne odluke znalo da će na stjecanju samostalnosti i neovisnosti stajati brojne prepreke, kako zbog agresije Srbije i JNA tako i zbog međunarodnih pritisaka.

Istaknuo je da ni jedan europski narod nije svoju samostalnost morao stjecati na tako težak način kao Hrvati, ali i hrvatski državljani drugih nacionalnosti, suočeni s agresijom. "U Europi postoje narodi koji su svoju neovisnost dobili samom činjenicom raspada velikih federalnih saveznih sustava, no hrvatski se narod za svoju slobodu morao izboriti", poručio je Šeks. Hrvatska je, naglasio je, u tih 18 godina postigla više nego je itko mogao očekivati - država je obranjena, međunarodno priznata, u najvećoj mjeri obnovljena.

"Naši današnji problemi, ova kriza, nisu usporedivi s onim pred čim smo stajali 1991.", poručio je Šeks, pozvavši sve građane da s istim žarom kao 1991. ulože napore za izlazak iz krize. "Želja mi je da svi mi, kao 1991., upremo sve svoje intelektualne, gospodarske, kulturne, znanstvene i druge napore i da Hrvatsku povedemo na put daljnjeg napretka", kazao je.

Predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić, zajedno s ministrom znanosti i obrazovanja Radovanom Fuchsom, dodijelio je državne nagrade za znanost. Nagradu za životno djelo dobili su Zvonimir Maksić na području prirodnih znanosti, Marko Pećina na području biomedicinskih znanosti, Ivo Alfirević na području tehničkih znanosti, Vlado Puljiz na području društvenih znanosti te Eduard Hercigonja na području humanističkih znanosti.

Na svečanoj sjednici bila je nazočna i predsjednica Vlade Jadranka Kosor, izaslanik Predsjednika Republike Amir Muharemi, predstavnici društvenog, znanstvenog i kulturnog života, predstavnici vojske te sudbene vlasti i vjerskih zajednica, kao i predstavnici diplomatskog zbora.

Author: Hina/Internet redakcija