.png)
Zagreb - Provedba Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima te praćenje implementacije preporuka Vijeća za ljudska prava bile su središnje teme današnje sjednice koju je organizirao Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u suradnji s pučkom pravobraniteljicom Lorom Vidović.
Predsjednik Odbora Furio Radin podsjetio je da se 16. prosinca ove godine obilježava pedeset godina od donošenja ovih važnih međunarodnih dokumenata koji podsjećaju kako su ljudska prava univerzalna, urođena, neotuđiva i međusobno povezana. Oba pakta dio su unutarnjeg pravnog poretka Hrvatske i po pravnoj snazi iznad zakona te Hrvatska ima obvezu izvještavati nadležna tijela UN-a o njihovoj provedbi, rekao je Radin. Posebno je istaknuo ulogu saborskoga Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u praćenju izvješćivanja Hrvatske pred Vijećem za ljudska prava i implementacije preporuka Vijeća. – Prema podatcima Interparlamentarne unije, Hrvatski sabor je jedan od rijetkih parlamenata koji je uključen u taj proces, dodao je Radin.
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović istaknula je da su ova dva Pakta okosnica promicanja ljudskih prava i jedan od ključnih dokumenata međunarodno pravnog okvira koji reguliraju pitanje ljudskih prava. Osvrnula se na dosadašnji rad Ureda pučke pravobraniteljice u segmentu izvješćivanja tijela UN-a u suradnji s posebnim pravobraniteljicama te istaknula važnu ulogu Ureda kao mosta između civilnog društva i državnih institucija.
Profesor na Katedri za međunarodno pravo Davorin Lapaš osvrnuo se na kronologiju nastanka najvažnijih međunarodnih dokumenata iz područja zaštite ljudskih prava poput Opće deklaracije o pravima čovjeka i Deklaracije ljudskim pravima 1948. godine. – Značaj međunarodnih paktova u međunarodnoj zaštiti ljudskih prava je velik jer jamstva prava pojedinaca u državama s različitim pravnim sustavima i na međunarodnoj razini nisu ista, poput npr. slobode od ropstva, rekao je Lapaš.
Ivan Novosel iz Savjeta za razvoj civilnoga društva naglasio je kako je dostupnost prijevoda na hrvatski jezik Paktova, zaključaka Odbora za ljudska prava UN-a i njegovih preporuka važno za bolju informiranost civilnoga društva koje se angažira u zaštiti ljudskih prava. Također se osvrnuo i na obvezu Republike Hrvatske da dostavi Drugo periodično izvješće o provedbi obveza iz Međunarodnog Pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, što je Hrvatska trebala učiniti još prije deset godina.
Pomoćnik ministra za globalne poslove u MVEPRH Amir Muharemi upoznao je sudionike sjednice s diplomatskim aktivnostima MVEP-a vezanim uz promicanje i zaštitu ljudskih prava na međunarodnoj razini, posebice UN-a, a među njima je posebno istaknuo uspješno lobiranje za kandidaturu Hrvatske za članstvo u Vijeću za ljudska prava UN-a na koje je mjesto Hrvatska izabrana na razdoblje od 2017. do 2019. godine.
O mogućnostima poboljšanja i učinkovitosti procesa izvješćivanja govorila je zamjenica Pučke pravobraniteljice Tena Šimunović Einwalter. – Važno je da stručna javnost dobro poznaje ovaj proces, a to se može postići i dodatnom edukacijom o ljudskim pravima, prevođenjem dokumenata iz toga područja i objavom dokumenata na stranicama resornih ministarstava, istaknula je Šimunović Einwalter.
Sudionicima tematske sjednice obratile su se i državna tajnica u Ministarstvu rada i socijalne skrbi, Katarina Ivanković Knežević, Natalija Konački iz udruge U ime obitelji te Sanja Juras iz Ženske mreže Hrvatske nakon čega je uslijedila rasprava.
Uz predsjednika Odbora Furia Radina sjednici su nazočile i potpredsjednica Odbora Ana Komparić Devčić, zastupnice Ljubica Lukačić i Sabina Glasovac te zastupnici Domagoj Hajduković i Boris Milošević.