Članovi Odbora za vanjsku politiku i Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost primili izaslanstvo Kluba zastupnika CDU-a njemačke savezne zemlje Hessen

Zagreb – Predsjednici Odbora za vanjsku politiku i Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Miro Kovač i Ranko Ostojić te članovi odbora Ines Strenja-Linić i Miroslav Tuđman održali su u ponedjeljak sastanak s izaslanstvom Kluba zastupnika CDU-a parlamenta njemačke savezne zemlje Hessen na čelu s predsjednikom Kluba Michaelom Boddenbergom.

Bilateralni odnosi Hrvatske i savezne zemlje Hessen i Njemačke, aktualna politička i sigurnosna situacija u Europi i situacija u hrvatskome susjedstvu bile su središnje teme današnjega sastanka.

Sveukupni bilateralni odnosi Hrvatske i Njemačke, posebice Hrvatske i savezne zemlje Hessen ocijenjeni su odličnima, a s hrvatske strane istaknuta je potreba za jačanje gospodarskih odnosa i za povećanjem ulaganja hesenskih gospodarskih subjekata u Hrvatskoj. Mogućnosti da se odnosi prodube su velike, posebice imajući u vidu promjenu investicijske klime u Hrvatskoj i doprinos hrvatskoga iseljeništva koje živi u Njemačkoj, ocijenili su sugovornici.

Razgovaralo se i o sigurnosnim izazovima s kojima se suočava Europska unija kako u kontekstu migrantske krize, tako i s obzirom na političku i sigurnosnu situaciju  u pojedinim državama jugoistočne Europe poput Makedonije, Kosova, Albanije i Crne Gore i hrvatskoga bližega susjedstva poput BiH. Hrvatski su sugovornici posebno upozorili na jačanje utjecaja nekih izvaneuruopskih država na ovome području te su apelirali na potrebu većeg angažmana i snažnije prisutnosti Europske unije u ovom dijelu Europe.

Nastavno na migrantsku krizu i sigurnosne prijetnje koje iz nje proizlaze, članovi hrvatskoga izaslanstva vrlo su detaljno iznijeli što je sve Hrvatska poduzela i što i dalje poduzima u postupku prihvata izbjeglica i eventualnih tražitelja azila i postupku relokacije. S obzirom na vrlo mali interes migranata da ostanu u Hrvatskoj koji se radije odlučuju za  nastavak svojega puta prema drugim državama Europske unije te na problem vraćanja izbjeglica od strane država članica EU-a u zemlju registracije kao što je Hrvatska, s hrvatske strane je jasno istaknuta potreba revizije Dublinskoga sporazuma.  

Govorilo se i o problemima proizašlim iz Uredbe EU-a o strožoj kontroli unutarnjih granica EU-a i posljedicama koje takav režim može imati za hrvatsko gospodarstvo i slobodno kretanje hrvatskih građana unutar EU-a.

Author: Služba za medije