.png)
Zagreb - U Hrvatskome saboru u četvrtak je održana tematska sjednica Odbora za poljoprivredu, Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku i Odbora za zaštitu okoliša i prirode na kojoj se raspravljalo o sustavu doniranja hrane u Hrvatskoj, incijativama koje poduzima Europska unija vezano uz bacanje i doniranje hrane te potrebi prilagodbe zakonskog okvira nacionalnog sustava doniranja hrane.
Predsjednici triju odbora: Davor Romić, Ines Strenja Linić i Gordan Maras uvodno su naglasili važnost ove teme jer prekomjerno bacanje i nedostatno doniranje hrane predstavljaju društveni, socijalni, ekološki i gospodarski problem. Pritom su podsjetili i na problem rastućega siromaštva u Hrvatskoj u kojoj je evidentirano 28 posto siromašnih, dok je u Europskoj uniji prosjek 17,5 posto. Uznemirujući podatak je i taj, rečeno je, da na hrvatskim odlagalištima godišnje završi više od 380 tisuća tona otpadne hrane.
Sudionicima sjednice obratila se i Biljana Borzan, izvjestiteljica Europskoga parlamenta za pitanje bacanja i sigurnosti hrane te ih upoznala s osnovnim smjernicama Izvješća Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskoga parlamenta o inicijativi za učinkovitu uporabu resursa: smanjenje rasipanja hrane, poboljšanje i sigurnost hrane.
– Oko ovoga Izvješća postoji najveći stupanj suglasja što pokazuje da je ova tema nadstranačka, rekla je Borzan. Objasnila je kako je cilj izvješća predložiti političke i praktične mjere kako smanjiti bacanje hrane u svim karikama opskrbnog lanca i lanca potrošnje, a apelira se na Europsku komisiju i države članice da promiču bolje razumijevanje potrošača o rasipanju i sigurnosti hrane i o dobrim praksama u upravljanju hranom. Jedan od prijedloga iznesenih u Izvješću je da Komisija i države članice rade na tome da potrošači bolje razumiju značenje oznaka „upotrijebiti do“ i „najbolje upotrijebiti do“.
Osvrnula se i na izmjene hrvatskoga Pravilnika o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje kojim je 2015. godine ukinut PDV na donaciju hrane što, međutim, nije rezultiralo povećanjem donacija kao što se očekivalo.
– Jedan od najvećih problema proizlazi iz problema skladištenja hrane te isto tako i slabe povezanosti donatora i posrednika na terenu, kazala je Borzan te istaknula kako Europska unija može financirati logistiku za izgradnju učinkovitijeg sustava doniranja iz svojih fondova. Osim toga, dodala je, Hrvatska može koristiti primjere dobre prakse drugih zemalja u pogledu doniranja i sprečavanja bacanja hrane.
Predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva zaštite okoliša i energetike i Ministarstvo zdravstva predstavili su mjere koje poduzimaju u rješavanju pitanja povezanih s bacanjem i doniranjem hrane, posebno kroz promjene i prilagodbu zakonskih i podzakonskih akata.
Iako Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje u Hrvatskoj regulira ova pitanja, većina sudionika sjednice upozorila je da se distributeri i posrednici u provedbi susreću s problemima koji ukazuju na nejasna pravila o donacijama, izostanak jasnog definiranja krajnjih korisnika, niz prostornih, skladišnih i drugih uvjeta kojima moraju udovoljavati, nemogućnost doniranja nekih vrsta hrane i proizvoda kojima je istekao rok trajanja, što dovodi do velikih gubitaka, a otvara i pitanje isplativosti donatorima doniranja hrane.
Jedno od mogućih rješenja koje bi olakšalo ovaj proces je uspostava centralnog posredničkog tijela koje bi povezivalo donatore, posrednike i korisnike, prikupljalo podatke o potrebama za doniranje hrane i organiziralo logističke i administrativne centre po županijama (tzv. banke hrane), zaključeno je.
Uz članove triju odbora i predstavnike resornih ministarstava sjednici su nazočili i predstavnici Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske agencije za okoliš i prirodu te predstavnici inicijative „Oslobodimo doniranje hrane PDV-a“, Platforme „Mreža hrane“ i Hrvatskoga Caritasa.