.png)
Zagreb – Nakon što su hrvatska Vlada i Hrvatska narodna banka u listopadu 2017. godine predstavile Strategiju uvođenja eura u Hrvatskoj, na inicijativu zastupnika Marina Škibole u četvrtak je održana zajednička sjednica Odbora za financije i državni proračun i Odbora za europske poslove o toj temi.
Predstavljanju Strategije na tematskoj sjednici dvaju odbora nazočili su brojni zastupnici i članovi odbora, ministar financija Zdravko Marić, predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca, sindikata, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora te ekonomski stručnjaci.
Guverner HNB-a Boris Vujčić sažeo je tijekom svog izlaganja ekonomske koristi i troškove, opis potrebnih procesa te strateške odrednice ekonomske politike potrebne za uvođenje eura, naglasivši kako Strategija ne obuhvaća ciljni datum, koji ovisi o brojnim pretpostavkama i uvjetima koje bi Hrvatska u nadolazećem razdoblju trebala ispuniti. –Hrvatska se ulaskom u članstvo Europske unije obvezala na uvođenje eura i jedina je od malih država članica koja to dosad nije učinila. Empirijski je dokazivo kako male zemlje imaju veće koristi od uvođenja, rekao je guverner Vujčić te naveo kako je Hrvatska trgovinski snažno integrirana s europodručjem te visoko euroizirano gospodarstvo (75% domaće štednje i 67% ukupnih dužničkih obveza vezano je uz euro).
Kao osnovne koristi uvođenja eura, guverner je istaknuo otklanjanje valutnog rizika, smanjenje kamatnih stopa, time povezane niže troškove zaduživanja za sve gospodarske sektore, smanjenje premija za rizik i poboljšanje percepcije rizičnosti države, poticaj za povećanje izvoza i investicija, otklanjanje rizika valutne krize, niže transakcijske troškove, sudjelovanje u raspodjeli monetarnih prihoda Eurosustava te pristup mehanizmima financijske pomoći europodručja. Kao rizike uvođenja eura, guverner Vujčić naveo je gubitak samostalne monetarne politike, rast cijena prilikom konverzije kune u euro, prekomjerni i neuravnoteženi priljev kapitala i rasta, troškove konverzije, prijenos sredstava Europskoj središnjoj banci te sudjelovanje u pružanju financijske pomoći drugim državama članicama.
–Za ulazak u tečajni mehanizam (ERM II), što predstavlja ključni korak prema uvođenju eura, Hrvatska treba ispuniti nekoliko temeljnih uvjeta, a to su stabilnost cijena i tečaja, održivost javnih financija te dugoročne kamatne stope, sažeo je Vujčić napomenuvši kako pregovori za ulazak u tečajni mehanizam nisu vremenski ograničeni. Nužnim također smatra odgovorno vođenje ekonomske politike, dostatan stupanj konvergencije te osiguranje kvalitete državnih institucija. Na pitanje o spremnosti za ulazak u tečajni mehanizam, Vujčić je naveo kako je dosegnuta razina realne konvergencije dostatna, no da su pokazatelji potencijalnog rasta niski, a što je povezano sa slabim rastom produktivnosti. –Hrvatska među državama članicama ima najnižu ukupnu faktorsku produktivnost i BDP, istaknuo je guverner HNB-a.
Kao prioritete ekonomske politike za uvođenje eura, Vujčić je naglasio strukturne reforme za povećanje potencijalnog rasta, a koje bi obuhvatile efektivno porezno i administrativno rasterećenje gospodarstva, reformu pravosuđa, povećanje učinkovitosti javnog sektora, reformu obrazovnog sustava, bolje upravljanje državnom imovinom, povećanje održivosti zdravstvenog i mirovinskog sustava te povećanje korištenja fondova EU-a.
Osvrnuvši se na izlaganje guvernera, ministar financija Zdravko Marić istaknuo je važnost povećanja realne konvergencije i BDP-a što bi dovelo do povećanja životnog standarda hrvatskih građana. –Ukupna faktorska produktivnost je u blagom porastu, no potrebne su nam još bolje vrijednosti, na čemu Vlada radi, no o ovoj temi ne bismo mogli razgovarati bez sređivanja javnih financija, kazao je Marić te dodao kako je Hrvatska u relativno kratkom vremenu izašla iz procedure prekomjernog deficita.
U žustroj raspravi koja je uslijedila, izneseni su brojni stavovi protiv uvođenja eura. Marin Škibola ukazao je na sve jače glasove europskih građana koji se protive sve većem utjecaju Europske unije na njihove živote, percepciju kako projekt eurozone nije polučio željene ishode, opasnost prebacivanja troškova uvođenja eura na trgovce i građane te na opasnost takozvanih asimetričnih šokova. Branko Grčić Vladin strateški cilj uvođenja eura smatra legitimnim, izrazivši pritom uvjerenje kako Europska komisija Hrvatskoj ne bi dala zeleno svjetlo. –Nema realne konvergencije, stoga Hrvatska ne može snažno krenuti u ovaj projekt. Prioriteti bi nam trebali biti provedba reformi i rast konkurentnosti, zaključio je Grčić. Vilim Ribić iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja „srljanje u euro“ smatra nacionalnom katastrofom, apelirajući na sporiji i oprezniji pristup, s čime se složio i Ivan Lovrinović koji Europsku uniju smatra nedovršenim projektom, a euro valutom bez države.
Kako Hrvatska nije spremna za uvođenje eura smatra i Goran Aleksić koji se ne slaže s ulaskom u savez s pravnim subjektima i bankama koje krše hrvatske propise, te je guvernera upitao kada će naložiti bankama da prestanu s nepoštenim praksama te da poštuju presudu u slučaju Franak. –Smatram kako ste kao regulator u ovom slučaju pali na ispitu, zaključio je Aleksić. Ivan Pernar se tijekom svoje rasprave založio za referendum o uvođenju eura, a njegov stranački kolega Branimir Bunjac je naglasio kako će Živi zid poduzeti sve što je moguće protiv uvođenja eura. –Sedamdeset posto hrvatskih građana protivi se uvođenju eura, a jedna od najvažnijih opasnosti jest i nepostojanje mehanizma za izlazak iz eurozone, kazao je Bunjac.
-Ne srljamo u euro, niti bismo to mogli, s obzirom na brojne zadaće koje Hrvatska u tu svrhu prethodno treba ispuniti, odgovorio je predsjednik Odbora za europske poslove Domagoj Ivan Milošević te ukazao na potrebu da se u Strategiju uključi i borba protiv korupcije. S obzirom na veliki interes za sudjelovanje u raspravi na temu uvođenja eura, predsjednica Odbora za financije i državni proračun Grozdana Perić tematsku sjednicu zaključila je napomenom kako je riječ tek o prvoj u nizu rasprava na ovu temu.