.png)
Bruxelles - Potpredsjednik Odbora za zaštitu okoliša i prirode Damir Mateljan i članica Odbora Đurđica Sumrak sudjelovali su na međuparlamentarnome sastanku u organizaciji Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) Europskoga parlamenta o temi „Od 21. sastanka Konferencije stranaka Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama u Parizu do 2050. : mapa puta prema niskougljičnoj Europi s učinkovitim korištenjem resursa“. Sastanak je okupio više od 60 zastupnika nacionalnih parlamenata država članica Europske unije i Europskoga parlamenta.
Uoči 21. sastanka Konferencije stranaka Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama u prosincu ove godine u Parizu, zastupnici su raspravljali o prioritetu Europske unije, odnosno uspostavi čvrste energetske unije s politikom o klimatskim promjenama u svjetlu donošenja Strateškoga okvira za energetsku uniju, o napretku država članica u provedbi klimatske i energetske politike Europske unije do 2030. i nastojanju da se smanje emisije stakleničkih plinova od 40 posto ispod razine iz 1990. te sukladno s tim o Planiranim nacionalno utvrđenim doprinosima.
Tijekom rasprave istaknuta je važnost pravilne i pravodobne provedbe zakonodavstva Europske unije u području zaštite okoliša u državama članicama te potreba za snažnijim promicanjem tranzicije prema kružnom gospodarstvu, s naglaskom na učinkovitu povezivanju resursa.
Damir Mateljan istaknuo je kako Hrvatska razmatra načine usklađivanja svoga gospodarskog razvoja s klimatskim i energetskim ciljevima Europske unije za 2030. u pogledu konkurentnog, sigurnog i niskougljičnog gospodarstva. Izvijestio je kako do kraja ove godine Sabor planira donijeti Strategiju niskougljičnoga razvoja za Republiku Hrvatsku za razdoblje do 2030., s pogledom do 2050. te prateći akcijski plan. Hrvatska se tako pridružuje grupi država u svijetu koje aktivno promišljaju i planiraju politike i mjere za smanjivanje emisija stakleničkih plinova i ublažavanje klimatskih promjena.
Primjena ove Strategije, odnosno njome dotaknute inovacije, prijenos napredne tehnologije i strukturne promjene, u konačnici bi trebala rezultirati rastom gospodarstva i stvaranjem 80000 novih “zelenih radnih mjesta” do 2030., zaključio je Mateljan.