.png)
Zagreb - Odbor za financije i državni proračun i Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu u suradnji s udrugom GONG organizirali su okrugli stol na kojem se raspravljalo o načinima uključivanja građana u kreiranje lokalnih proračuna.
Na okruglom stolu, osim zastupnika Hrvatskoga sabora i predstavnika GONG-a, sudjelovali su i predstavnici Instituta za javne financije, Ministarstva financija, gradonačelnici, župani, načelnici općina te drugi predstavnici lokalne uprave i područne (regionalne) samouprave.
Predsjednik Odbora za financije i državni proračun Srđan Gjurković uvodno je govorio o važnosti participativnoga budžetiranja, procesa koji uključuje pravodobno informiranje građana o proračunu te mogućnostima pronalaženja načina uključivanja građana u izradu prijedloga proračuna. – Taj proces time postaje transparentniji, doprinosi većoj demokratizaciji lokalne uprave i jačanju povjerenja građana u predstavnike lokalne vlasti, istaknuo je.
O rezultatima istraživanja transparentnosti i odgovornosti svih 576 jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj pod nazivom LOTUS govorio je predstavnik GONGA Duje Prkut. Istraživanja su provedena 2009., 2012. i 2014. godine, a u posljednjem se bilježi stagnacija i pad u povećanju otvorenosti i transparentnosti, posebice u najmanjim jedinicama lokalne uprave, općinama, rekao je Prkut. - Najlošijom je ocijenjena dimenzija suradnje lokalnih vlasti sa zajednicom, a nepovoljna je i grupa pokazatelja vezana uz savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, zaključio je Prkut.
Mihaela Bronić iz Instituta za javne financije - govoreći o trendovima transparentnosti proračuna u Hrvatskoj - istaknula je kako je većina proračuna i dalje netransparentna, zatvorena i građanima nerazumljiva. - Većina građana iz tih razloga ne analizira informacije u proračunima i ne uključuje se u odlučivanje o njima, dodala je. Iznijela je i podatak kako prema indeksu otvorenosti proračuna na svjetskoj razini, Hrvatska ne zauzima loše mjesto jer je u 2012. godine imala 61 bod od mogućih 100, odnosno objavila je 61 posto traženih informacija.
O pozitivnim primjerima sudjelovanja građana u kreiranju lokalnoga proračuna govorili su gradonačelnik Grada Pazina Renato Krulčić, voditeljica Odsjeka za gospodarstvo, turizam i projekte Grada Crikvenice Snježana Sikirić i iz Grada Rijeke Lea Stoljiković Medved.
U Pazinu je proveden pilot-projekt participativnoga budžetiranja kako bi se građani što aktivnije mogli uključiti u donošenje proračuna. Informiranje građana provodilo se putem javnih tribina i javnih rasprava o prijedlogu proračuna, a sve navedeno doprinijelo je jačanju povjerenja građana u institucije i politiku, a transparentnost procesa stvorila je i bolje uvjete za ulaganja, istaknuo je Krulčić.
Grad Crikvenica 2002. godine u sklopu projekta The Urban Instituta izabran je za pilot-grad o temi pripreme lokalnoga proračuna. - Dugogodišnje iskustvo javnoga savjetovanja o proračunu, organiziranja javnih tribina i izrade „proračuna u malom“ kao rezultata tih savjetovanja potvrdilo je važnost promjene načina donošenja proračuna, posebno produljenja njegove pripremne faze, rekla je Snježana Sikirić.
Lea Stoiljković Medved iz Grada Rijeke govorila je o edukativnoj online proračunskoj igri Grada Rijeke „Proračun(Ajme)" koja je uvedena 2011. godine. - Ciljevi su ove online igre educirati građane kako proračun nastaje, što sve obuhvaća, omogućiti im da se informiraju o stavkama i iznosima aktualnoga proračuna, sudjelovanje u kreiranju proračuna, a Gradu Rijeci omogućiti planiranje i donošenje proračuna s obzirom na iskazane potrebe i prijedloge građana, naglasila je Stoiljković Medved.
Nakon uvodnih izlaganja uslijedila je rasprava u kojoj su sudjelovali saborski zastupnici, predstavnici ostalih gradova, županija i općina, Ministarstva financija i nevladinih organizacija.
Iako je većina sudionika inicijativu participativnoga budžetiranja podržala i ocijenila pozitivnom, tijekom rasprave upozoreno je na prečesto mijenjanje kriterija za procjenu transparentnosti, kao i na činjenicu da sve jedinice lokalne uprave i samouprave nemaju iste financijske kapacitete, kao ni ljudske resurse koji bi omogućili da se proces participativnoga budžetiranja provede na zadovoljavajući način.