.png)
Zagreb - Predsjednica Nacionalnog odbora Vesna Pusić primila je u službeni posjet izaslanstvo Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova Europskog parlamenta.
"Nacionalni odbor je originalni hrvatski doprinos pregovorima, osnovan kao rezultat uspostavljenog konsenzusa svih parlamentarnih stranaka po pitanju EU, koji je postignut 2004. godine", rekla je Pusić. Odbor je osnovan 2005. godine i od tada ima funkciju parlamentarne kontrole nad čitavim procesom pregovora. Odluke donosi konsenzusom, što znači da svaki član Odbora de facto ima pravo veta tijekom cijelog procesa. Iako je takva procedura i rad Odbora mogla rezultirati blokadom pregovora, to se nikad nije dogodilo, a članovi Nacionalnog odbora ulagali bi amandmane samo u situacijama kad su smatrali da je takva intervencija doista nužna, što je Vlada u svim slučajevima uvažavala. Sjednice Nacionalnog odbora bile su zatvorene za javnost, ali je svakih šest mjeseci Nacionalni odbor izvještavao Sabor o svom radu, a organizirao je i čitav niz okruglih stolova s temama od interesa za hrvatsku javnost. Vesna Pusić naglasila je da je Nacionalni odbor čitavo vrijeme imao autonomnu komunikaciju s Vladom i glavnim pregovaračem, zemljama članicama EU i zemljom predsjedateljicom, Europskom komisijom i veleposlanicima država članica akreditiranima u Hrvatskoj.
Članice Europskog parlamenta interesirale su se hoće li parlamentarne stranke u Hrvatskoj pozvati svoje članstvo i potencijalne birače da na referendumu glasuju za ulazak Hrvatske u EU. Vesna Pusić istaknula je da je slaba strana hrvatskih pregovora još uvijek nedovoljna informiranost hrvatskih građana o perspektivama hrvatskog članstva u EU, konkretno što ono znači za hrvatske građane. Predsjednica Nacionalnog odbora smatra da uz objavljivanje pregovaračkih stajališta treba napraviti i njihove sažetke, na način koji će biti razumljiv i lako dostupan svakom građaninu. Građani imaju pravo znati što je Hrvatska ispregovarala s EU, posebice jer je na njima odgovornost donošenja konačne odluke hoće li Hrvatska pristupiti u članstvo EU pa je sasvim razumljivo da je minimum obveze vlasti informirati i educirati građane što ulazak u članstvo donosi njima, a što donosi Hrvatskoj u cjelini. "Stoga nije dovoljno da stranke pozovu birače da glasuju za EU, već treba voditi proaktivnu informativnu kampanju i ljude upoznati što znači pristupanje. Potpora građana tijekom pregovaračkog procesa kretala se između 50 i 60 posto, a trenutna podrška iznosi 56 posto", kazala je Pusić.
Na pitanje Eve-Britt Svensson, predsjednice Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova Europskog parlamenta, što će Hrvatska dobiti ulaskom u EU, Vesna Pusić rekla je da je Hrvatska u pregovorima najviše profitirala na poglavlju Pravosuđa i temeljnih prava, jer je to poglavlje bilo presudno za postavljanje temelja izgradnje funkcionirajućeg pravosuđa u Hrvatskoj. No, ono što je zasigurno najvažnije, a što će Hrvatska ulaskom u članstvo dobiti, jest dugoročna stabilnost, bez koje nema funkcioniranja institucija, pune zaštite ljudskih prava, sigurnosti i ekonomskog prosperiteta.