Odbor za ravnopravnost spolova održao tematsku sjednicu o ekonomskom nasilju nad ženama

Zagreb - Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora održao je, uoči obilježavanja 22. rujna - Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, tematsku sjednicu „Ekonomsko nasilje nad ženama: manifestacije, posljedice i putovi oporavka“. Tematskoj sjednici su, uz članove Odbora, prisustvovali i predstavnici nadležnih ministarstava i Vladinih ureda, pravobraniteljstava, povjerenstava za ravnopravnost spolova s lokalne razine te predstavnici nevladinih udruga. 

Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Gordana Sobol na početku sjednice iznijela je statističke podatke koji potvrđuju da se brojke, kad je u pitanju sveukupno nasilje u obitelji, ne smanjuju. Tako je u prvih šest mjeseci 2011. godine temeljem članka 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji zaprimljeno 9 180 zahtjeva za pružanjem policijske intervencije, a temeljem članka 215a Kaznenog zakona u prvih šest mjeseci ove godine otkriveno je i kazneno prijavljeno 408 osoba, od čega 8 za kazneno djelo ubojstva, a 19 za kazneno djelo pokušaja ubojstva među članovima obitelji. Vezano uz temu današnje sjednice, predsjednica Odbora Gordana Sobol istaknula je da je ekonomsko nasilje uvedeno kao oblik nasilja u obitelji u novi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji donesen 2009. godine, a koji nasilje u obitelji definira kao svaki oblik tjelesnog, psihičkog, spolnog ili ekonomskog nasilja (čl.4.). Ekonomsko nasilje je čest, ali dosad slabo prepoznat oblik nasilja, koji se odnosi na uskraćivanje i oduzimanje novčanih sredstava, neplaćanje alimentacije te ostale oblike kontrole koje žene ostavlja bez sredstava za život. Ekonomsko nasilje se vrlo često javlja u kombinaciji s nekim drugim oblikom nasilja. Štoviše, ekonomska ovisnost žene baza je koja potencira druge oblike nasilja pa je vrlo čest slučaj da je upravo ekonomska ovisnost jedan od najvažnijih razloga zbog kojeg žene trpe nasilje i zbog kojeg se ne odlučuju prijaviti i napustiti nasilnika. Poradi svega iznesenog, mjera zapošljavanja zlostavljanih žena prepoznata je kao najsnažnija potpora njihovu osamostaljivanju i jedan od ciljeva Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2011. do 2016. godine. 

Vesna Vlahović Štetić s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu održala je prezentaciju u kojoj je iznijela rezultate istraživanja profesorice Darje Maslić Seršić na temu ekonomskog obiteljskog nasilja nad ženama, njegovih razmjera i posljedica. Istraživanje je provela Autonomna ženska kuća Zagreb na uzorku od 240 žena uz financijsku potporu Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Posebna je pozornost posvećena mogućnostima, ali i preprekama u ostvarivanju radne uloge i ekonomske samostalnosti žena izloženih obiteljskom nasilju.

Author: Služba za odnose s javnošću