.png)
Zagreb - Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora je, u suradnji s veleposlanstvom Kraljevine Švedske, organizirao okrugli stol s temom "Rodno osjetljiv proračun" na kojem je uvodnu prezentaciju održala prof. dr. Anita Nyberg, profesorica Ženskih studija na Sveučilištu u Stockholmu. Na okruglom stolu su sudjelovali predstavnici nadležnih ministarstava, pravobraniteljstava, Vladinog ureda za ravnopravnost spolova, Ureda Predsjednika Republike te lokalnih/regionalnih povjerenstava za ravnopravnost spolova.
Anita Nyberg je u svom uvodnom izlaganju dala kratki povijesni pregled razvoja rodno osviještenih politika u Švedskoj te navela kako su se tamo prvi zakonski akti na temu rodne ravnopravnosti donijeli još u 70-tima, što je, zajedno s profiliranjem političara koji su zagovarali rodnu ravnopravnost, dovelo do situacije da danas u švedskom parlamentu sjedi čak 44 posto žena zastupnica, što je značajno više nego europski prosjek. Pojasnila je da je glavni cilj današnjih politika rodne ravnopravnosti u Švedskoj osiguranje da, prije svega, muškarci i žene imaju jednaku mogućnost formirati društvo oko sebe kao i svoje živote, a to se postiže putem jednake raspodjele moći i utjecaja, prije svega u sferi odlučivanja, ekonomskom jednakošću među spolovima, jednakom distribucijom neplaćenog rada u kući odnosno obitelji i sprječavanjem nasilja nad ženama. Ključna strategija postizanja navedenih ciljeva je gender mainstreaming ili rodno profilirane politike u svim sferama društva, dok je rodno osjetljiv proračun (gender budgeting) poseban način primjene tih politika u izradi i provođenju proračuna.
Nyberg je naglasila kako bi u načelu svi elementi proračuna trebali prvenstveno biti analizirani s aspekta rodnih politika, a u Švedskoj je slučaj da svi resorni ministri imaju i zadatak razmisliti o uklapanju svih značajnih pitanja vezanih za ravnopravnost spolova sa svog područja u proračunska planiranja. Početak izrade rodno osjetljivog proračuna u Švedskoj započeo je 2004. godine, a prof. Nyberg je govorila i o nekim drugim konkretnim mjerama Vlade, putem primjerice poreznih olakšica, koje su polučile veliki uspjeh i prije svega imale za cilj izjednačavanja tereta kućnih odnosno obiteljskih obveza između žena i muškaraca te je tako navela primjer 50 posto poreznih olakšica kod unajmljivanja radne snage za pomoć u kući – što ujedno omogućuje ženama da se u većoj mjeri posvete svojim karijerama i općenito vlastitoj ekonomskoj dobrobiti kao i dobrobiti društva u cjelini.
U raspravi koja je uslijedila, svoje iskustvo i poglede predstavila je izvršna direktorica Ženskih studija iz Zagreba Rada Borić koja je naglasila kako u Hrvatskoj imamo dobro postavljen zakonodavni okvir vezan uz pitanja ravnopravnosti spolova, međutim nedostatne su edukacije o tom pitanju, kao i stvarna politička volja da se postavljeni programi i implementiraju – posebno na lokalnim razinama koje su obično zapostavljene. Rada Borić drži da je uvođenje rodno osjetljivog proračuna od ključnog značaja kako bi se pokazala politička volja u provođenju politika rodne ravnopravnosti. O djelovanju Ureda za ravnopravnost spolova na planu uvođenja rodnih politika te rodne ravnopravnosti govorila je predstojnica Ureda Helena Štimac Radin koja je naglasila kako je u čitavom procesu vrlo bitna i edukacija, posebno državnih službenika te provođenje rodnih analiza svih proračunskih projekata. U raspravi je sudjelovala i predstavnica Ministarstva financija, Ivana Jakir Bajo, ravnateljica Uprave za izvršavanje državnog proračuna, koja je istaknula da je hrvatski proračun drugačije metodološki postavljen od švedskoga, koji je prema njenom mišljenju više programski orijentiran te da se u Hrvatskoj već i sada radi na razvrstavanju proračunskih aktivnosti prema spolu – što bi u konačnim analizama i izvješćima trebalo rezultirati boljim praćenjem indikatora odnosno rezultata proračunskih planiranja.
Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Gordana Sobol založila se za mogućnost pokretanja pilot-projekata izrade rodno osjetljivih proračuna barem na nekim lokalnim razinama, što bi moglo dati značajne pokazatelje za buduća planiranja i na nacionalnoj razini, a posebno je istaknula kako bi bilo od važnosti kod prezentacije državnog proračuna u Hrvatskom saboru za početak barem početi koristiti rodno osjetljiv jezik.