Predsjednik Europskog parlamenta sastao se s predstavnicima klubova zastupnika Hrvatskoga sabora

Zagreb - Predsjednik Europskog parlamenta Josep Borrell Fontelles sastao se u Hrvatskom saboru sa predstavnicima Klubova zastupnika: predsjednikom Kluba zastupnika HDZ-a Lukom Bebićem, predstavnikom Kluba zastupnika SDP-a Nevenom Mimicom, predsjednicom Kluba zastupnika nacionalnih manjina Zdenkom Čuhnil, predstavnikom Kluba zastupnika HSLS-a Zlatkom Kramarićem, predstavnikom Kluba HNS-a Jozom Radošem, predsjednikom Kluba zastupnika HSU-a Josipom Sudecom, te predstavnikom Kluba zastupnika HSS-a Željkom Ledinskim. 

Predsjednik Europskoga parlamenta rekao je da Republika Hrvatska i Europska unija zajedno trebaju raditi kako bi proces pregovora imao svoju pravu dinamiku. Istaknuo je važnost i dobrobit općeg političkog konsenzusa u zemlji po pitanju ulaska Hrvatske u Europsku uniju, dodavši da ukupan proces treba približiti građanima i time potaknuti javnu potporu. Borrell je rekao da je Hrvatska primjer ostalim zemljama u regiji, koje treba poticati na njihovom putu u europske integracije. Naglasio je da Hrvatska ne treba imati strah da bi mogla biti gurnuta u asocijacije koje ona ne želi jer je njen put prema Europskoj uniji jasan i zacrtan, a jačanjem regionalne suradnje Republika Hrvatska će samo potvrditi svoju europsku orijentiranost i ujedno „pogurati druge balkanske zemlje na putu u Europsku uniju“. 

Neven Mimica rekao je da u Hrvatskom saboru ne postoji ni jedna stranka koja se protivi ulasku Hrvatske u Europsku uniju jer je postignut konsenzus po tom pitanju kao zajedničkom nacionalnom cilju svih parlamentarnih stranaka.  Ustvrdio je da Hrvatska paralelno radi na tri međusobno povezana procesa, jednako važna, a to su kvalitetni i brzi pregovori, kvalitetne reforme i dobra komunikacija prema građanima o Europskoj uniji i pripremama za članstvo. 

Jozo Radoš istaknuo je da HNS, iako predan ideji da Hrvatska što je moguće prije  postane članica Europske unije, prednost daje realizaciji demokratskih standarda u Hrvatskoj i reformama, a sam datum primitka u Europsku uniju nije toliko presudan.  

Zlatko Kramarić osvrnuo se na pitanje povratka izbjeglica, rekavši da to više nije politički, već isključivo ekonomski problem stvaranja svih egzistencijalnih pretpostavki za povratak i da na rješavanju tog pitanja Hrvatska treba pomoć Europske unije.

Željko Ledinski drži nužnim iznaći mehanizme kako pomoći onim proizvodnjama u Hrvatskoj koje bi se danas teško mogle naći na europskom tržištu.

Zdenka Čuhnil rekla je da Klub nacionalnih manjina daje najširu potporu ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Smatra da je Hrvatska napravila vrlo velik iskorak po pitanju manjinskih prava, posebice kvalitetnim zakonodavstvom, a dodatno treba poraditi na punoj implementaciji. Drži da je pitanje povratka isključivo vezano uz stvaranje novih radnih mjesta i regionalnog razvoja, posebice nerazvijenih područja, te da ima isključivo ekonomsku dimenziju. 

Luka Bebić govoreći na temu otvaranja prometa nekretnina, glavni problem vidi u ne konkurentnosti kupovne moći prosječnog hrvatskog građanina spram kupovne moći prosječnog građanina u zemljama Europske unije. Naglasio je da će Hrvatska sve obveze koje je preuzela međunarodnim sporazumima poštovati. Što se tiče regionalne suradnje, Hrvatska jest i želi u budućnosti biti vrlo aktivna na tom planu, a budućnost svojih susjeda vidi u Europskoj uniji i spremna je pružiti svaku pomoć kako bi se intenzivirali procesi približavanja tih zemalja Europskoj uniji. Gospodarska suradnja u regiji u interesu je Hrvatskoj, kao i njenim susjedima, no Hrvatska želi da se svaka država procjenjuje prema svojim individualnim postignućima i da upravo ona utječu na dinamiku približavanja svake zemlje Europskoj uniji. „Hrvatska želi i može biti most između tih zemalja i Europske unije i primjer da se prihvaćanjem i implementiranjem europskih standarda put u Europu može ubrzati, a pružat će svoju punu potporu jer želi da to susjedstvo jednog dana postane dio Europske unije“. 

Josip Sudec u ime HSU-a rekao je da zadnje ankete pokazuju da je 48% umirovljeničke populacije još uvijek protiv ulaska Hrvatske u Europsku uniju, ali smatra da će potpora rasti i da će se umirovljenici uvjeriti da Europa ipak znači boljitak za „našu djecu“.