.png)
Zagreb – Voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku Hongjoo Hahm predstavio je članovima saborskog Odbora za financije i državni proračun te Odbora za gospodarstvo prijedlog četverogodišnje Strategije partnerstva Svjetske banke s Republikom Hrvatskom, koja obuhvaća razdoblje od 2014. do 2017. godine.
Cilj Strategije je usklađivanje hrvatskog strateškog okvira s Europskom strategijom 2020., koja poziva države članice Europske unije da razviju mudar, uključiv i održiv razvoj.
Prema riječima Hahma angažman Svjetske banke u Hrvatskoj usredotočen je na tri strateška prioriteta: podršku makroekonomskoj stabilnosti, podršku provedbi strukturnih reformi te pomoći u izgradnji kapaciteta za apsorpciju sredstava iz strukturnih fondova EU.
Kako je Hrvatska prema mišljenju Svjetske banke već četvrtu godinu u recesiji bez znakova oporavka, uz pad izvoza te velikim padom potrošačkog povjerenja, najveći izazov Hrvatskoj u ovom trenutku predstavlja fiskalna konsolidacija, istaknuo je Hahm te dodao kako je s obzirom na pokazatelje javnog duga i fiskalni deficit potrebno poduzeti intenzivne mjere fiskalnog prilagođavanja, koje nije predviđeno proračunom za 2013. godinu, čime se ugrožava poštivanje pravila o fiskalnoj odgovornosti. Hahm smatra kako proračun mora povećati prihode i smanjiti rashode te je kao primjer naveo socijalna izdvajanja koja su na prosječnoj europskoj razini. Proračun za 2013. povećava deficit što će imati velike posljedice za Hrvatsku, istaknuo je Hahm. Hrvatska je, kazao je Hahm, i dalje osjetljiva na vanjske utjecaje, vanjski dug je i nadalje visok, jednako kao i potrebe za servisiranjem javnog duga, duga banaka, nebankarskog duga i deficita tekućeg računa. Istodobno stopa nezaposlenosti raste, dok se aktivno radno stanovništvo smanjuje. Osvrnuvši se na Globalni indeks konkurentnosti za 2012.-2013. po kojima Hrvatska bilježi daljnji pad (sa 80 na 84), Hahm je istaknuo kako Hrvatska hitno mora stvoriti okruženje pogodno za otvaranje novih radnih mjesta, što među ostalim uključuje rješavanje neefikasne državne birokracije, visokih poreznih stopa i porezne regulative. Kako bi fiskalna konsolidacija bila uspješna, nužno je primjerice smanjenje rashoda u zdravstvu i mirovinskom sustavu, čija je održivost s obzirom na porast starosti radnog stanovništva upitna, rekao je Hahm.
U svom prijedlogu Strategije Svjetska banka se oslanja na tri stupa: Prvi stup usmjeren je na postizanje makroekonomske održivosti putem konsolidacije javnih rashoda u svrhu makroekeonomske stabilizacije te osiguravanje fiskalne održivosti s ciljem lakšeg pristupa financijskim tržištima. Drugi stup predstavljaju strukturne reforme koje obuhvaćaju razvoj ciljane mreže socijalne zaštite, pokretanje gospodarskog rasta povećanjem konkurentnosti i "smart" specijalizacijom te podršku privatnom sektoru omogućavanjem lakšeg pristupa financiranju projektima obnovljivih izvora energije, malom i srednjem poduzetništvu te infrastrukturi, kako bi se generirao porast zaposlenosti. Treći stup orijentiran je na maksimizaciju koristi od članstva u Europskoj uniji, a obuhvaća podršku konvergenciji Hrvatske standardima EU 15, osiguranje apsorpcije EU fondova (strukturni/kohezijski i ruralni razvoj) te podršku regionalnim inicijativama (npr. europski prometni koridori, prekogranično upravljanje vodama).
Po svršetku prezentacije Strategije, predsjednik Odbora za državni proračun i financije Srđan Gjurković istaknuo je kako je hrvatska Vlada svjesna izazova s kojima je suočena te kako je za učinkovitu izvršnu vlast neophodno identificirati nužne mjere te pratiti njihovu realizaciju. Sabor je donio ključne zakone usmjerene prema poticanju poduzetništva, privatnih investicija i stimuliranju zapošljavanja, dodao je Gjurković, zaključivši kako se očekuje restrukturiranje javnog sektora.
Silvano Hrelja, predsjednik Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, prijedloge Strategije vezane za mirovinski sustav i socijalna davanja smatra prvorazrednim pravnim i političkim pitanjem, predloživši održavanje zasebnog sastanka članova Odbora s predstavnicima Svjetske banke u Hrvatskoj, kako bi se izvidjela optimalna rješenja u ovom segmentu za Hrvatsku, što je Hahm prihvatio.
Domagoj Ivan Milošević, član Odbora za gospodarstvo, izrazio je suglasnost s prijedlozima Svjetske banke, istaknuvši kako je Hrvatskoj za gospodarski oporavak nužan rast privatnog sektora koji se neće dogoditi bez smanjenja poreznog opterećenja i provedbe strukturnih reformi, kako u javnom tako i u privatnom sektoru. Tek tada je moguće očekivati porast privatnih ulaganja, smatra Milošević, dodavši kako strategija za privlačenje direktnih stranih investicija mora uključiti potencijal goleme hrvatske dijaspore. Uz to se Hrvatska zbog svog geopolitičkog položaja, smatra Milošević, uz tržište Europske unije mora okrenuti i prema drugim potencijalnim tržištima.
Hahm pitanje poreznog opterećenja smatra ozbiljnim, te je naveo kako Hrvatska ima najviše porezne stope u Europi što bi hitno trebalo promijeniti, kako bi se uz smanjenje rashoda smanjio negativni utjecaj na ekonomiju to omogućio rast gospodarskog sektora. U kontekstu poreznih davanja, fokus mora biti na gospodarskom rastu. Iako je Nacionalna strategija stranih izravnih ulaganja dobro osmišljena, ona se na lokalnoj razini ne provodi dosljedno, naglasio je Hahm.
Članica Odbora za gospodarstvo Mirela Holy naglasila je važnost ulaganja u projekte zaštite okoliša za gospodarski oporavak, upozorivši međutim kako su iznosi nekih planiranih projekata na popisu i u provedbi financiranja iz sredstava EU preveliki za hrvatske tvrtke, koje temeljem svojih godišnjih prihoda nisu u stanju zadovoljiti FIDIC-ova pravila zbog čega se ne mogu natjecati za te projekte, što u konačnici dovodi do toga da se europska financijska sredstva slijevaju u tuđe ekonomije.
Složivši se s Holy, Hahm je rekao kako Hrvatska naglasak treba staviti na jačanje konkurentnosti svoje industrije kako bi hrvatske tvrtke u konkurenciji s vodećim europskim tvrtkama bile u stanju osvajati i realizirati projekte u Hrvatskoj.
Igor Rađenović, predsjednik Odbora za gospodarstvo, mišljenja je kako sadašnja Vlada nije dodatno porezno opteretila poduzetništvo, nego smatra da je uvedenim mjerama porezne discipline stvorila osnovni preduvjet za konkurentno gospodarstvo.
Zaključno je Hahm istaknuo kako je Hrvatska zasigurno jedna od najatraktivnijih zemalja za ulaganja u Europi, koja bi uz dobre infrastrukturne i transportno-logističke preduvjete, poput nizinske željezničke pruge od Rijeke do Zagreba, mogla postati prirodnim transportnim ulazom u srce Europe. Hrvatska ima pamet, znanje i odlične ideje, ali joj nedostaje komercijalni aspekt kako bi ih uspješno plasirala, naglasio je na kraju prezentacije Hahm.