Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 4. sjednici održanoj 26. listopada 2020. raspravljao je o temi: "Stanje u zdravstvu - dugovi". 

Sjednica je sazvana na temelju zahtjeva jedne trećine članova Odbora, u skladu s odredbama članka 49. Poslovnika Hrvatskoga sabora kojim traže sazivanje sjednice radnog tijela s točkom dnevnog reda: „Stanje u zdravstvu - dugovi“. Članovi Odbora koji traže sazivanje navedene sjednice zabrinuti su zbog prestanka isporuke lijekova za 33 bolnice, odnosno zabrinuti su zbog dugova u hrvatskome zdravstvu, pogotovo prema veledrogerijama. Na sjednicu Odbora pozvani su ministar zdravstva i ministar financija, koji su sudjelovali videovezom.

Na sjednici se raspravljalo o stanju zdravstvenog sustava u Hrvatskoj, dugovima u hrvatskom zdravstvu općenito, pogotovo o problemu prestanka isporuke lijekova za bolnice te dugovima veledrogerijama. Razgovaralo se i o situaciji u zdravstvu uslijed pandemije uzrokovane virusom COVID-19. 

Predsjednica Odbora Renata Sabljar-Dračevac uvodno je istaknula kako se danas hrvatsko zdravstvo suočava s mnogo problema. Jedan od njih je pandemija te sve veći broj zaraženih osoba, zdravstvenih djelatnika i s tim u vezi postoji bojazan od urušavanja zdravstvenog sustava. Mjere koje se provode smatra nedovoljnima. Istaknula je kako je potrebno ozbiljno restrukturiranje zdravstva na drugačijim temeljima, ali s ciljem da i dalje ostane solidarno i skrbi o svakom pacijentu.

U raspravi o temi dugova u hrvatskom zdravstvu upozoreno je kako je dug veledrogerijama 11 milijardi kuna, od kojih je dospjelo 4,39 milijardi, bolnički dug 3,8 milijardi te 1,5 milijardi zbog pogrešno obračunatih prekovremenih radnih sati zdravstvenog osoblja. Također je upozoreno i da je zdravstveni sustav na izmaku snaga te se sve teže nosi s naraslim potrebama zbog pandemije koronavirusa, s obzirom na povećani broj bolesnika.

Ministar zdravstva Vili Beroš iznio je podatke da je na dan 30. rujna ukupan dug zdravstvenog sustava bio 13,83 milijarde kuna, od kojih je dospjelo 6,2 milijarde te za lijekove 4,5 milijardi kuna. Sadašnji okvir funkcioniranja zdravstva dugoročno je neodrživ, istaknuo je u svom izlaganju te ga je potrebno učiniti samoodrživim i financijskim stabilnim. Covid-kriza je zaustavila nastojanja da ga se reorganizira. Napomenuo je i kako se u Hrvatskoj za zdravstvo izdvaja 861 euro po stanovniku (7,4 posto), u EU je prosjek više od 3000 eura (9,9 posto),a da je za održiv sustav potrebno između 9 i 12 posto. Napomenuo je kako 54 posto bolničkih rashoda čine plaće zaposlenika, 34 posto otpada na lijekove, a 12 posto odlazi na investicije i nabavu opreme. Ukupni rashodi zdravstvenog sustava su 27,7 milijardi kuna od kojih 9,9 milijardi odlazi za bolnice, 4,28 milijardi za primarnu zdravstvenu zaštitu, 3,73 milijarde ljekarnama itd. Također je istaknuo da se razmatraju i alternativne mogućnosti nabave lijekova te u tom smislu osnivanja državne veledrogerije kao i izravne nabave lijekova iz Europske unije. U vezi postroženja epideomioloških , naglasio je kako se želi izbjeći daljnje pooštravanje da se ne bi dodatno ugrozio gospodarski sektor.

Ministar financija Zdravko Marić izvijestio je kako je dogovoren beskamatni zajam HZZO-u zbog povećanih rashoda nastalih zbog covida, tj. smanjenja prihoda zbog slabljenja gospodarske aktivnosti uslijed pandemije. U vezi duga veledrogerijama, rekao je kako to nije jedini problem i napomenuo kako će se rebalansom proračuna biti predviđena značajna sredstva kako bi se skratili rokovi plaćanja na 180 dana. Naglasio je kako je financijska održivost nužna za opstojnost zdravstvenog sustava.

Na kraju sjednice predsjednica Odbora naglasila je značaj donošenja nove Nacionalne strategije razvoja zdravstva budući da važeća istječe krajem 2020.; tim više što Nacionalna strategija ima ulogu povlačenja sredstava na temelju mapiranja potreba, iz sredstava Europske unije. Predložila je članovima Odbora da do sljedeće sjednice Stručnoj službi Odbora dostave i svoje pisane primjedbe i prijedloge, koje će zatim Stručna služba objediniti u zaključke koji bi se, nakon usvajanja na sljedećoj sjednici Odbora, proslijedili svim nadležnim tijelima kako bi se mogla pratiti i njihovu provedba.

Videosnimka sjednice: https://www.youtube.com/watch?v=oloLvTfDX1E

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.