.png)
Poštovani predsjedniče RH,
Poštovana gospođo predsjednice Vlade RH,
Poštovani vojnici, dužnosnici i časnici,
Dame i gospodo,
Dopustite mi na početku prisjetiti se puta koji smo prošli. U ovih 18 godina dogodilo se toliko toga da bi stalo u nekoliko udžbenika povijesti. Nametnuti rat Hrvatsku je prisilio, ne samo na obranu vlastite neovisnosti, nego i dugoročno promišljanje problematike mira u svijetu.
Početkom 90-ih godina prošlog stoljeća Hrvatska je bila u središtu pažnje međunarodne zajednice i to u svojstvu objekta o kojem se raspravljalo (kojem se ponekad i nametalo rješenje) i zemlja koja je udomaćivala različite mirovne posrednike – od promatrača Europskih zajednica, preko plavih kaciga Ujedinjenih naroda do terenske misije Organizacije za europsku suradnju i sigurnost.
Čak i za vrijeme dok su još trajali ratni sukobi, Hrvatska je pokazala interes za slanje mirovnih snaga u mirovne misije. Postupno se Hrvatska od objekta međunarodne zajednice, koji je trebao vanjsku pomoć pretvorila u aktivnog čimbenika regionalnog ali i međunarodnog mira i sigurnosti.
Upravo ta iskustva iz razdoblja dok smo bili zemlja primateljica međunarodnih mirovnih snaga, smatramo iznimno važnim iskustvom da bismo kvalitetno proveli sve ono što se od nas očekuje u mirovnim misijama. Doprinos hrvatskih vojnika i policajaca koji sudjeluju u međunarodnim misijama i operacijama dobio je nebrojene pohvale i oni nam svakako mogu služiti na čast.
Mirovne operacije su se odvijale, a i danas se u najvećoj mjeri odvijaju pod okriljem Ujedinjenih naroda iako nisu posebno razrađene u Povelji UN-a. Po svojem sadržaju one se nalaze između mirnog rješavanja sporova i prinudnog djelovanja u slučaju kršenja mira agresijom. To je mehanizam nadzora i sprječavanja međunarodnih sukoba razvijen kroz dosadašnje postojanje UN-a koji je istovremeno i potpora miroljubivim političkim rješenjima.
Mirovne operacije UN-a podrazumijevaju uporabu oružanih snaga ali bez primjene sredstava prinude. Dosadašnja praksa uporabe mirovnih operacija UN-a pokazuje da svaka od njih ima drugačiji mandat.
Kraj hladnog rata postavio je UN pred nove izazove u rješavanju oružanih sukoba. Premda Povelja UN-a predviđa uporabu određenih mehanizama za rješavanje etničkih sukoba, postupak njihova rješavanja nije dovoljno razrađen. Stoga ne iznenađuje što UN nije bio osobito učinkovit u rješavanju nekih etničkih sukoba. UN je bio prisiljen na suradnju s regionalnim sigurnosnim organizacijama, NATO-om, EU-om i OESS-om. Složenost međunarodnih sukoba svakako će intenzivirati ovu suradnju u budućnosti.
Republika Hrvatska postavila je sudjelovanje u međunarodnim mirovnim misijama i operacijama (UN-a, NATO-a i EU) kao svoje strateško opredjeljenje da bismo aktivno pridonijeli međunarodnom miru i sigurnosti i pokazatelj da smo, kao odgovorna članica međunarodne zajednice, spremni preuzeti svoj dio tereta opće sigurnosti.
Sudjelovanje u mirovnim operacijama je jedna od prioritetnih zadaća OS RH. RH se prvi puta uključila u međunarodne mirovne misije 1999. godine, slanjem 10 pripadnika OS RH kao vojnih promatrača UN-a u Sierra Leoneu.
Potom je slijedilo prvo uključivanje u NATO vođenu misiju – ISAF, Afganistan gdje je 2003. godine upućen vod Vojne policije jačine 50 pripadnika. Misija u Afganistanu zauzima posebno mjesto u okviru međunarodnog angažmana hrvatskih oružanih snaga. Ta je misija potvrdila hrvatsku predanost misiji osiguranja mira u svijetu i potvrdila našu spremnost za priključenje najjačem obrambenom savezu na svijetu, Sjevernoatlantskom savezu.
RH se prvi puta uključila u misiju Europske unije u srpnju 2007. godine s 2 pripadnika civilne policije u misiji EUPOL Afganistan, a prvo uključivanje pripadnika OS RH u EU vođene misije je upućivanje izvidničkog tima u EU operaciju u Čadu i Srednjoafričkoj Republici u listopadu 2008. godine. Do sada je u mirovnim operacijama i misijama ukupno bilo angažirano preko 1700 pripadnika OS RH (UN 260 te ISAF 1500).
Republika Hrvatska danas sudjeluje u 15 UN-ovih, NATO-ovih i EU-vođenih misija potpore miru širom svijeta sa skoro 500 pripadnika.
Sudjelovanje Oružanih snaga Republike Hrvatske (OS RH) u međunarodnim vojnim misijama (operacijama) pobliže je definirano u temeljnim razvojnim dokumentima – Strateškom pregledu obrane (SPO, 2005.) i Dugoročnom planu razvoja OS RH 2006. – 2015. Dugoročnim planom razvoja OS RH 2006– 2015. predviđeno je postupno povećavanje sudjelovanja OS RH u međunarodnim operacijama – od 2006. do 2010. Glavna nastojanja usmjerena su prema postupnom povećanju doprinosa OS RH zajedničkim operacijama kao odgovor na krize u inozemstvu, prije svega u okviru UN-a, NATO-a, EU-a, a od 2011. do 2015. cilj je održavati dostignutu kvantitativnu razinu sudjelovanja OS RH u međunarodnim vojnim operacijama, uz istodobno proširivanje spektra operacija u kojima će OS RH moći sudjelovati
Sudjelovanje Oružanih snaga RH u međunarodnim vojnim misijama uživa potporu relativne većine građana kada je riječ o misijama u institucionalnom okviru UN-a i NATO-a.
Hrvatski je sabor, kao najviše zakonodavno i predstavničko tijelo, uvijek pružao potporu hrvatskom sudjelovanju u mirovnim misijama. Svojim je brojnim odlukama o slanju snaga u mirovne misije dao zakonodavni temelj takvim operacijama; od Sierra Leonea, Indije i Pakistana, preko Afganistana sve do Golanske visoravni.
I da zaključim,
Sudjelovanjem u mirovnim misijama dokazali smo svoju zrelost za odlučan doprinos za izgradnju sigurnijeg svijeta. Svijeta koji svoj mir i sigurnost može ostvariti samo zajedničkim odlukom i djelovanjem svih zemalja i svih međunarodnih organizacija. U takvom svijetu Hrvatska je zauzela svoje mjesto kao jedan od stupova međunarodnog mira.