Govor predsjednika Hrvatskog sabora Luke Bebića s temom: "Gospodarska integracija na području zapadnog Balkana" u sklopu zajedničkog parlamentarnog sastanka u organizaciji Europskog parlamenta i mađarske Nacionalne skupštine, Bruxelles, 13. - 14. travnja 2011.

Bebić_Zapadni BalkanPoštovani gospodine predsjedniče Europskog parlamenta Buzek, predsjedniče mađarskoga parlamenta Köver, predsjedniče Europske komisije Barroso, predsjedniče mađarske vlade Orban, dragi prijatelji i kolege. 

S velikim sam zadovoljstvom prihvatio poziv da sudjelujem na ovom zajedničkom parlamentarnom sastanku i u prisutnosti najviših dužnosnika Europske unije kažem nekoliko riječi o gospodarskoj suradnji na području jugoistočne Europe.

Republika Hrvatska i Hrvatski sabor iznimno cijene potporu Europskog parlamenta tijekom naših pregovora za EU članstvo koja je 16. veljače ove godine doživjela i svoju potvrdu kroz usvajanje Rezolucije o napretku RH u 2010. godini. Vaša nam potpora puno znači i kada prolazimo kroz posljednje metre dugotrajnog puta kojeg smo započeli tijekom prošlog desetljeća. Ona nas učvršćuje u uvjerenju kako na tom putu nismo sami te ćemo stoga lakše ostvariti cilj kojemu smo posvećeni tj. završiti pregovore s EU do kraja lipnja ove godine. Do toga cilja ostalo nam je još sedam poglavlja koje treba zatvoriti i na čijem ispunjenju predano radimo. Uspjeh hrvatskih pristupnih pregovora ujedno je uspjeh EU, njezinih građana kao i potvrda perspektive članstva zemljama regije. Skoro zatvaranje hrvatskih pregovora o punopravnom članstvu u Uniji dodatno će učvrstiti jasnu i nepobitnu europsku orijentaciju zemalja jugoistočne Europe. Model hrvatskog puta, naše pregovaračko iskustvo i jasna europska perspektiva pružaju im veliko ohrabrenje. 

Regija i regionalna suradnja u samoj su srži promišljanja hrvatske vanjske politike. Važno nam je sa svim zemljama u regiji graditi dobrosusjedske i partnerske odnose doprinoseći na taj način dugoročnom pretvaranju regije u područje mira, stabilnosti i prosperiteta. Nadalje, Hrvatska je spremna svojim iskustvom i znanjem stečenim u pregovaračkom procesu s EU biti oslonac zemljama u regiji na njihovom putu u EU. Sve naše regionalne aktivnosti, kako u bilateralnim odnosima, tako i kroz aktivnu ulogu u višestranim regionalnim projektima poput CEFTA-e, Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi i Vijeća za regionalnu suradnju, važan su dio hrvatskog vanjskopolitičkog mozaika. U produbljivanju regionalne suradnje jugoistok Europe i sam počinje živjeti one vrijednosti na kojima je sazdana EU. Ta suradnja doista je sveobuhvatna i proteže se na područja pravosuđa, policije, obrane, borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije itd. 

Ovom prigodom želio bih se zadržati na najvažnijim gospodarskim pokazateljima i konkretnim podacima o gospodarskoj razmjeni u regiji. Gospodarske perspektive država Jugoistočne Europe danas se značajno razlikuju od onih prije desetak godina. Radi se o tržištu od oko 20 milijuna potrošača i suradnja na tom tržištu već je postavljena na dobre temelje u okviru CEFTA-e. Sve zemlje regije tranzicijske su države s relativno niskim BDP-om po stanovniku, ali zato s velikim potencijalom gospodarskog rasta. Rastuća gospodarstva regije ujedno su i najdinamičnija u Europi i predstavljaju jedno od glavnih odredišta izvoza iz država EU. Države regije za Europsku su uniju i prostor mogućeg novog investiranja, posebice u infrastrukturu i energetiku. Taj prostor će zasigurno biti sve privlačniji investitorima kako iz EU, tako i šire, sa svakim daljnjim korakom na integracijskom putu. Jedan od najvećih izazova regije je postizanje gospodarskog napretka i održivog razvoja u čemu vidimo i garanciju za mir i stabilnost. A vjerujem kako smo na dobrom putu da upravo to i ostvarimo. Sami podaci o robnoj razmjeni među zemljama u ovom dijelu Europe svjedoče o gospodarskoj suradnji svake pojedine zemlje sa svojim susjedima. Tako je u 2010. godini robna razmjena RH sa zemljama u regiji iznosila 2,5 milijarde eura, što čini oko 10 posto od ukupne razmjene RH sa svijetom. Trgovina Republike Hrvatske sa zemljama jugoistočne Europe ostvaruje robni suficit izvozom od 1,66 milijarde eura te uvozom od 812 milijuna eura. 

Bebić_Zapadni BalkanKao važno područje daljnje suradnje ističemo potrebu za boljom prometnom povezanošću koja će zasigurno doprinijeti boljem protoku roba u jugoistočnoj Europi. Republika Hrvatska će u skladu s mogućnostima nastaviti gradnju na cestovnom paneuropskom koridoru Vc na dijelu koji prolazi kroz RH. U tijeku su pripreme za izgradnju zajedničkog mosta između RH i BiH preko rijeke Save na koridoru Vc. Pozdravljamo napore i nastojanja koji se provode u susjednoj Bosni i Hercegovini glede gradnje autoceste na ovom koridoru. Zajedno sa željeznicama Srbije i Slovenije, s kojima je osnovano i zajedničko poduzeće, RH poduzima mjere uklanjanja administrativnih i carinskih barijera kako bi željeznički koridor X bio što konkurentniji. Putem JANAF-a isporučuje se sirova nafta sa svjetskog tržišta rafinerijama u Republici Srbiji, kao i rafineriji u Bosni i Hercegovini. Završetkom izgradnje dodatnih skladišnih kapaciteta u RH, JANAF će biti u mogućnosti ponuditi i usluge skladištenja derivata zemljama u regiji. 

Mogućnosti razvoja daljnje suradnje u području energetike vidimo i u dodatnom povezivanju plinovodima sa zemljama u regiji. Značajan korak u unapređenju suradnje u energetskom sektoru sigurno jest i uspostava Energetske zajednice jugoistočne Europe. Također, RH vidi velik gospodarski potencijal u prekograničnim projektima koji se ostvaruju u okvirima Dunavske strategije, Jadransko-jonske inicijative i druge.

Vezano za Vijeće za regionalnu suradnju, Hrvatska podupire upravo takvu suradnju koja je orijentirana na konkretne projekte te ističemo kako uključenost svih zemalja regije u rad Vijeća ne smije biti dovedena u pitanje. Uz CEFTA-u i različite infrastrukturne projekte od regionalne važnosti također bih ovdje posebno istaknuo i velik potencijal u pograničnoj suradnji u regiji Dunava. Upravo zato je RH s velikim entuzijazmom podržala i sudjeluje u provedbi Dunavske strategije Europske unije kao sveobuhvatnog i vrlo perspektivnog okvira za suradnju u ovoj regiji. Republika Hrvatska smatra da takav višedimenzionalni pristup regionalnoj suradnji stvara čvrste temelje za prosperitet i stabilnost regije u cjelini. Kao posebno važne instrumente regionalne politike i kao dokaz hrvatske aktivne uloge u regionalnoj suradnji valja ovdje spomenuti i nedavno održanu Konferenciju Ron Brown u Dubrovniku (4. - 6. travnja 2011.) o trgovini i investicijama između SAD-a i jugoistočne Europe. 

Regionalna suradnja ostat će i dalje jednim od vanjskopolitičkih prioriteta Hrvatske. Drago mi je da i ovdje mogu potvrditi da će Hrvatska nastaviti aktivnu ulogu u intenziviranju regionalnog razvitka, jačanju odnosa između zemalja regije temeljenih na partnerstvu i suradnji i produbljivanju političkog dijaloga. Hvala na pozornosti.