Govor predsjednika Hrvatskoga sabora Josipa Leke na predstavljanju kampanje za izbore za Europski parlament 2014. godine, Hrvatski sabor, 11. studenoga 2014.

prezentacijaPoštovane kolege potpredsjednici Hrvatskoga sabora, poštovane kolege zastupnici, poštovano izaslanstvo Odbora za europske integracije Skupštine Crne Gore, poštovana voditeljice Ureda Europskog parlamenta gospođo Staničić i suradnici, drage kolegice i kolege,

zadovoljstvo mi je pozdraviti vas i obratiti se s nekoliko uvodnih riječi povodom predstavljanja kampanje za sljedeće europske izbore koji će se održati od 22. do 25. svibnja 2014. godine.

Kao što je poznato, hrvatski su građani po prvi put birali svojih dvanaest predstavnika u Europski parlament na ad-hoc izborima održanim 14. travnja 2013. čime su dali legitimitet Europskoj uniji u hrvatskom pravnom i društvenom sustavu. 

Sljedeće godine će 500 milijuna građana Unije birati predstavnike u Europski parlament i to po prvi put nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, a ujedno će indirektno birati i sljedećega predsjednika Europske komisije. Ti izbori predstavljat će, u ovim izazovnim vremenima gospodarske krize, svojevrstan test potpore javnosti institucijama Europske unije.

Pritom, želio bih se osvrnuti na neke činjenice. Naime, nekoliko proteklih izbornih ciklusa konstantno je opadao odaziv birača te je na zadnjim europskim izborima održanim 2009. godine odziv dosada bio najniži i iznosio je 43 posto, što je variralo od članice do članice, primjerice, u Luxembourgu preko 90 posto, a u Slovačkoj 18 posto. Odziv hrvatskih birača na ad-hoc europskim izborima u travnju ove godine iznosio je približno 21 posto i svjesni smo da je među najnižima u Uniji. Ti su izbori bili izvanredni jer su se zastupnici birali samo do kraja mandata ovog saziva Europskog parlamenta, na otprilike godinu dana. Nepovoljno je utjecalo što su europski izbori bili i uoči održavanja lokalnih izbora u Hrvatskoj, kao i činjenica da Hrvatska tad nije bila članica Unije pa je postojalo nepoznavanje značaja i utjecaja europskih institucija i samih izbora za Europski parlament. Osim toga, na slab odaziv utjecala je i gospodarska kriza u Europi i Hrvatskoj.

Rezultati gotovo svih istraživanja koja su se bavila opadanjem potpore europske javnosti mogu se svesti pod zajednički nazivnik, a to je da institucijama Unije  treba osigurati jači demokratski legitimitet. Nadamo se da će sljedeći izbori biti korak u smjeru približavanja Unije građanima te im pružiti osjećaj da je njihov glas važan i ujedno im dati novu priliku da utječu na budućnost Europe.

Ako se pogledaju i malo proanaliziraju rezultati zadnjega istraživanja Eurobarometra, koji su objavljeni na proljeće ove godine, lako se dade ustvrditi da između EU-a i njezinih građana postoji ambivalentan odnos. Možemo zaključiti da Europska unija ima istodobno i pozitivan i negativan imidž, možda bolje rečeno neutralan imidž, a što zapravo ukazuje na određenu distancu koja postoji između građana i Unije. Ovakva distanca još je jasnije vidljiva po pitanju nerazumijevanja funkcioniranja institucija Europske unije, jer gotovo polovina građana priznaje da slabo razumije funkcioniranje Unije, dok preko 60 posto smatra da je njihov glas bez utjecaja.

prezentacija_EP+050.jpgČini mi se kako će biti potrebno pružiti odgovore na pitanja na koji se način  građani mogu prepoznati u Europskoj uniji, bilo da imaju osjećaj da se njihov glas čuje na razini EU-a ili da su pitanja kojima se ona bavi upravo ona koja najviše brinu građane.

Kao jedan od odgovora nameće se potreba uspostave izravne komunikacije s građanima. To je nužno kako bi se povratilo i nadogradilo povjerenje građana u institucije te osigurala veća jasnoća procesa donošenja odluka u Europskoj uniji. Stoga, komuniciranje europskih tema treba biti kontinuirano, aktivno i odgovarati novim izazovima. Ono treba probuditi i produbiti razumijevanje svih aspekata funkcioniranja Unije.

Pritom, u komuniciranju Europe najvažnije je postići „komunikacijsku vezu“ između političkog i civilnog društva odnosno između donositelja odluka i građana.

Ta veza ne smije biti samo jednosmjerni i informativni proces već otvoreni dijalog svih  temeljen na načelu supsidijarnosti – osluškivanju građana i njihovih zahtjeva i potreba, povezivanju s njima, djelujući što više lokalno.

Kao dobar primjer i polazna točka na kojoj možemo graditi naše aktivnosti može poslužiti inicijativa Europska godina građana 2013. (posvećena građanima i njihovim pravima koja se ostvaruju građanstvom EU-a) koja potiče i razvija dijalog europskih političara i građana i doprinosi podizanju svijesti građana Unije o njihovoj ulozi u oblikovanju budućnosti Europske unije. Krajnji cilj jest da uspješno proveden proces informiranja i komuniciranja Europe dovede do aktivnoga sudjelovanja građana u političkome životu Unije. Tu leži odgovornost nas političara kako na razini Unije tako i na nacionalnoj razini.

Dopustite mi par riječi o ulozi Hrvatskoga sabora u ovom procesu. Hrvatski sabor se kroz svoja radna tijela i informacijske službe uključio u informiranje građana i komunikaciju o aktivnostima vezanim uz europske poslove.

Sabor je uključio medije i širu javnost te otvorio prostor za dijalog s organizacijama civilnoga društva o ulozi Sabora kao nacionalnog parlamenta Europske unije te dijaloga o zakonodavnim inicijativama i drugim pitanjima od javnoga interesa građanima. Održane su otvorene konzultacije i dijalog s civilnim društvom vezano uz usvajanje Zakona o suradnji Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima.

prezentacija_EP+050.jpgUz postojeću praksu informiranja i komuniciranja s javnošću, pojačat ćemo aktivnosti održavanja konferencija i okruglih stolova koje uključuju širu javnost i medije u javnu raspravu o europskim temama. Spomenut ću, u ovom kontekstu, da sam zajedno s potpredsjednikom Europskog parlamenta gospodinom Miguelom Angelom Martinezom održao jedan takav okrugli stol uoči prvih ad-hoc europskih izbora u Hrvatskoj početkom travnja o.g. u Vukovaru.

Završno želim istaknuti da se mi u Hrvatskoj želimo baviti pitanjima kakvu Uniju želimo, a ne dati prevagu pitanju „sa ili bez“ Europske unije. Želimo vidjeti Europu kao zajednicu u kojoj dijelimo zajedničku budućnost i izazove.

Na kraju, želio bih također od vas čuti prijedloge i preporuke u pogledu učinkovitije koordinacije predizbornih aktivnosti na nacionalnoj razini kao i s institucijama Europske unije te s hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu. Vaše sugestije su dobrodošle i potrebne.

Hvala vam na pozornosti.