.png)
Poštovane gospođo i gospodo. I ove sam se godine s osobitom radošću odazvao vašem pozivu da prisustvujem svečanom obilježavanja 400-te obljetnice rada najstarije srednjoškolske ustanove u Republici Hrvatskoj – Klasične gimnazije u Zagrebu. Iznimno mi je zadovoljstvo da mogu, u ime Hrvatskog sabora, pozdraviti ravnateljicu Klasične gimnazije, gospođu Anđelku Dukat, sadašnje i bivše profesore i učenike, roditelje i sve nazočne na ovoj svečanosti.
Biti predsjednikom Počasnog odbora za proslavu 400-te godišnjice institucije, koja je kroz stoljeća bila rasadnik hrvatske inteligencije i čuvarica hrvatske nacionalne svijesti, uistinu je velika čast i priznanje. Četiri stoljeća djelovanja Klasične gimnazije svjedoči o iznimnoj tradiciji, koja Klasičnu gimnaziju čini jedinstvenom na području prosvjećivanja i odgoja mladih naraštaja u Hrvatskoj. Malo je, naime, i u svijetu obrazovnih ustanova koje se mogu podičiti višestoljetnim kontinuitetom u kojem su se održavali visoki obrazovni standardi i koje su pružale tako široku i temeljitu naobrazbu. Nepobitna je činjenica da je Klasična gimnazija u ova četiri stoljeća bila čvrsta poveznica Hrvatske sa srednjeeuropskim prosvjetnim i kulturnim krugom. Tu su se promicale vrijednosti koje su nadahnjivane djelima vrsnih filozofa, pjesnika i govornika, ali i patriotske vrijednosti, iskrena ljubav prema vlastitoj domovini. Zahvaljujući vama, profesorima i učenicima, zahvaljujući vašoj odlučnosti i upornosti propali su svi pokušaji da se prekinu tijesne civilizacijske i kulturne veze Hrvatske s europskim humanističkim okružjem.
Poštovana gospođo ravnateljice, gospođe i gospodo, Klasična se gimnazija danas ipak nalazi pred izazovima novog vremena. Ona mlade naraštaje mora osposobiti za život u suvremenom svijetu kojeg karakteriziraju globalizacija, brz tehnološki napredak i velika dinamika života. Netko bi se mogao zapitati je li onda još uopće potrebno učenje latinskog i starogrčkog, takozvanih „mrtvih“ jezika?
Odgovor je da, danas možda još i više nego ikada prije. „Nije sramota ništa ne znati, ali je sramota ništa ne htjeti naučiti“, rekao je „prijatelj mudrosti“ Sokrat. Hrvatska, koja će se koju godinu priključiti Europskoj uniji, svoj razvoj želi temeljiti na ZNANJU. Za Hrvatsku, znanje postaje našim osnovnim alatom, znanje moramo pretvoriti u prednost koja će osigurati brži napredak i razvitak i koja će jamčiti da ćemo držati korak i konkurentnost s razvijenim svijetom. A klasična je naobrazba u temelju svih društvenih i prirodnih znanosti. Klasična naobrazba razvija spoznajne sposobnosti, potiče kreativnost, omogućuje stjecanje retoričkih vještina, i osim toga pruža općekulturnu podlogu bez koje nije moguće pojmiti današnji svijet.
I dopustite mi na kraju jedan vrlo slikovit, aktualan i indikativan primjer iz zemlje koja predsjeda Europskom unijom. To je Republika Finska, koja građane Unije o svim važnim događajima obavještava i biltenima na latinskom jeziku (Conspectus rerum latinus). Nije li to znakovit primjer koji pokazuje da se duhovni prostor današnje Europe razvio iz kulture stare Grčke i Rima?
Poštovana gospođo ravnateljice, cijenjeni profesori, dragi učenici. U ovoj svečanoj prigodi, želim vam i pozivam vas, da nastavite čuvati i razvijati sve odlike izvrsnosti koje su vašu Gimnaziju krasile tijekom stoljeća i zbog kojih ona zauzima posebno značajno mjesto u hrvatskom obrazovnom sustavu, ali još i više u našim srcima! Hvala.