Obraćanje predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića na svečanoj akademiji u povodu obilježavanja 200. obljetnice rođenja Petra Preradovića, Grabrovnica, 19. ožujka 2018.

Poštovana izaslanice predsjednika hrvatske Vlade –  ministrice Obuljen, poštovani saborski zastupnici gospođo Bedeković i  gospodine Đakiću, poštovani predsjedniče HAZU akademiče Kusiću, poštovani župane Androviću i dožupani Virovitičko-podravske županije, poštovani načelniče Općine Pitomača gospodine Grgačiću, poštovani potpredsjedniče Matice hrvatske profesore Botica, poštovani gradonačelnici i načelnici, dragi mještani Grabrovnice,

dopustite mi na početku da vas sve srdačno pozdravim uime Hrvatskoga sabora i u osobno ime.

Posebno pozdravljam naše današnje domaćine – članove Odbora za obilježavanje 200. godišnjice rođenja Petra Preradovića, na čelu sa saborskom zastupnicom profesoricom Vesnom Bedeković, te suorganizatore ove svečane akademije Družbu "Braća Hrvatskog Zmaja" i profesora Nevia Šetića. Pozdravljam također predstavnike obitelji Preradović kao i gradonačelnika mađarskog grada Csurga. 

Iznimno mi je zadovoljstvo što mogu danas biti ovdje s vama na obilježavanju 200. obljetnice rođenja jednog od najvećih hrvatskih pjesnika Petra Preradovića. Drago mi je što sam pokrovitelj ove svečane akademije jer obilježavanje 200. obljetnice rođenja Petra Preradovića događaj je od nacionalnog značaja.

Čestitam svim članovima Odbora za obilježavanje kao i njegovoj predsjednici gospođi Bedeković na svom uloženom trudu i aktivnostima kojima će se cijelu godinu promicati i približiti široj hrvatskoj javnosti, a posebno mladima, Petar Preradović i njegov značaj za hrvatsku kulturu i identitet. Također, pozdravljam inicijativu za obnovom rodne kuće književnika i stvaranjem suvremenog multimedijskog prostora kojim će na jedinstven način čuvati uspomenu na život i djelo velikog pjesnika.

Drago mi je da je projekt sufinanciran europskim sredstvima i da je pokrenut u okviru prekogranične suradnje s mađarskim partnerima pod nazivom „Preradović i Csokonai – proslava pjesnika romantizma u prekograničnom području“. Time je stvorena dodana vrijednost ovom projektu, koji će privući nove, kvalitetne, prije svega obrazovne, ali i turističke sadržaje u ovaj lijepi kraj. A kada govorimo o obrazovnom vidu – upravo je podučavanje o životu i stvaralaštvu Petra Preradovića pravi primjer pomoću kojeg se mladi naraštaji trebaju učiti o tome što je domovina, domoljublje, nacionalni osjećaji, pripadnost svom narodu i čuvanje kulturne i jezične baštine jer Petar Preradović jedan je od najznačajnijih pjesnika hrvatskog narodnog preporoda, koji je najbolje izražavao hrvatski duhovni pa i politički život Hrvatske 19. stoljeća.

Iako je u književnost, kao što znamo zbog životnog poziva i okolnosti, ušao kasnije od ostalih Iliraca, postao je najomiljeniji domoljubni pjesnik i to zbog mnogo razloga. A jedan je njegov životni put koji je bio je više nego zanimljiv i pun kontrasta. 

Školujući se i službujući u vojsci izvan domovine, odgajan u njemačkom duhu, u jednom je životnom razdoblju zaboravio materinski jezik. Prve pjesme pisao je na njemačkom jeziku, a susret s Ivanom Kukuljevićem Sakcinskim djelovao je presudno na njega. Daleko od domovine u njemu je sve više sazrijevala ljubav prema vlastitom jeziku, a rodoljubni zanos ponio ga je toliko da su mu jezik i domovina bili najvažnije poetsko nadahnuće.

Slavio je ljepotu jezika i upravo je u jeziku vidio budućnost svog naroda. Znao je da su narod i jezik dvije neraskidive spone. Bio je svjestan da se zatiranjem jezika, zatire i nacionalna svijest, odnosno da se njegovanjem jezika jača domoljublje.

Sjetimo se stihova: Ljub si rode, jezik iznad svega, u njem živi, umiraj za njega! Po njemu si sve što jesi! I upravo ovi stihovi moraju nam stalno biti na umu. Oni nam moraju biti stalan podsjetnik, posebno mladim naraštajima, na činjenicu da jezik nije sam po sebi zadan, da se hrvatski narod kroz stoljeća morao boriti za vlastiti jezik kao neotuđivo pravo svojeg nacionalnog postojanja i jedne od najvažnijih sastavnica identiteta.

I zato je važno da u reformi nastavnog plana i programa jezik ima središnje mjesto posebno imajuću u vidu sve veći utjecaj digitalnih tehnologija, društvenih mreža i načina komunikacije mladih na njima.

Po svojim idejama Petar Preradović aktualan je i danas. Svojom poezijom sanjao je o sretnoj budućnosti svog naroda vjerujući da se za dobro čovječanstva najbolje radi kada se bori za opstanak vlastitog naroda. Pritom nikada nije zazivao sukobe, nije vapio za osvetom, ratom, već samo za slobodom vjerujući u pobjedu dobra i pravde i šireći „romantičarski“ optimizam.

Sanjao je o sreći svog naroda, proricao mu bolju budućnost. Učio ga da voli svoj jezik, da cijeni, poštuje svoju kulturu i osvijesti svoje hrvatsko nacionalno biće. A upravo su to sve vrijednosti koje i danas moramo promicati i usađivati mladim naraštajima da ne bi zaboravili svoju prošlost jer kao što znamo „budućnost ne može prekinuti veze s prošlošću“.

Iako je bio pravoslavne vjere Petar Preradović osjećao je snažnu pripadnost hrvatskom narodu i ljubav prema njemu. Zato ga cijenimo i ponosimo se njime vjerujući da će brojni budući naraštaji biti i dalje odgajani na njegovoj poeziji o slobodi, domoljublju, humanosti, poštenju i društvenoj pravdi.

Zahvaljujem.