.png)
Zagreb - Odbor za poljoprivredu održao je tematsku sjednicu na kojoj se raspravljalo o strateškoj viziji razvoja poljoprivrede u Hrvatskoj nakon 2020. godine.
Predsjednik Odbora Tomislav Panenić pozvao je sve sudionike na uključivanje u raspravu o dokumentu kojim će se definirati budući smjer hrvatske poljoprivrede i davanje kritičkog mišljenja o izazovima iz prethodnog razdoblja koji bi se u novoj strategiji mogli izbjeći.
O aktivnostima koje se provode u procesu izrade Nacionalne strategije poljoprivrede i ruralnog razdoblja nakon 2020. godine te Strateškog plana u okviru zajedničke poljoprivredne politike EU-a (ZPP) za iduće programsko razdoblje (2021.-2027.), dijelovima strategije te sektorskoj analizi stanja poljoprivrede, ruralnog razvoja i ribarstva u Hrvatskoj uvodno je govorio državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomil Majdak. Majdak je predstavio već odrađene aktivnosti – izrađeno izvješće o stanju sektora i analizi javnih izdataka za poljoprivredu i ruralni razvoj te istaknuo kako je u tijeku analiza stanja po pojedinim sektorima – poljoprivredi, ruralnom razvoju i razvoju akvakulture. Dodao je kako su idući koraci koji predstoje u 2020. godini izrada Akcijskog plana i provedba pilot projekata s posebnim naglaskom na inovativne pristupe u poljoprivrednom sektoru.
Govoreći o izvješću „Stanje sektora i analiza javnih izdataka za poljoprivredu i ruralni razvoj“ kojeg je izradio tim Grupacije Svjetske banke s ciljem davanja analitičke podloge za definiranje strateških prioriteta u poljoprivredi i ruralnom razvoju Majdak je posebno naglasio suradnju i konzultacije s poljoprivrednicima i ribarima te mnogim zainteresiranim dionicima iz sva tri sektora i svih područja djelovanja, od javnog, privatnog do proizvođača i akademske zajednice.
U nastavku predstavljanja dijagnostičkog izvješća i sektorske analize rekao je kako su sadržajno definirane ključne potrebe, specifični i strateški ciljevi koje je potrebno adresirati u strategiji, a koja će polaziti od nacionalnih potreba i biti usklađena s programskim paketom nove Zajedničke poljoprivredne politike. Kao najvažnije istaknuo je povećanje proizvodnosti i otpornosti poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene, jačanje konkurentnost poslovnog okruženja i poljoprivredno-prehrambenog sektora, obnova ruralnog gospodarstva i unaprjeđenje uvjeta života u ruralnim područjima te poticanje inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.
U raspravi u kojoj su uz članove Odbora za poljoprivredu sudjelovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, akademske zajednice, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske zajednice županija, Udruge gradova u RH, Udruge općina i udruga proizvođača, istaknuti su glavni problemi i izazovi u izradi strategije te naglašeni osnovni preduvjeti koji trebaju biti zadovoljeni prije njezinog usvajanja, ali i moguća rješenja koja su izostala u prethodnom razdoblju.
Sudionici su se složili da za njezino donošenje treba tražiti i širi konsenzus, kako politički tako i stručni. Između ostalog rečeno je i kako se moraju osigurati cjelovita rješenja u sređivanju baza podataka koje bi trebalo voditi jedno državno tijelo, uređenju zemljišnih knjiga i sređivanju situacije oko raspolaganja poljoprivrednim zemljištima, osnažiti poljoprivrednu infrastrukturu, jasno definirati pojam pravog poljoprivrednika, osigurati bolju protočnost odobravanja EU sredstava, u svim sektorima ojačati količinu proizvodnje te općenito osigurati perspektivu života na selu.
Upozoreno je na korištenje zastarjelih podataka iz 2014. i 2015. godine kao podloge za strategiju te je rečeno kako je potrebno definirati osjetljive i sektore s poteškoćama, a za davanje potpore kao ključni kriteriji trebale bi biti produktivnost i tržišna orijentiranost. Izražena je i zabrinutost za trenutni vanjskotrgovinski deficit visokodobitnih poljoprivrednih proizvoda – mesa i mlijeka.
Zaključeno je kako strategija mora obuhvatiti sve poljoprivredne proizvođače s naglaskom na potrebe svih sektora i definirati smjer kojim će se stvoriti otporna poljoprivredna proizvodnja.