Odbor za zakonodavstvo

Izvješće o Prijedlogu zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru, s Konačnim prijedlogu zakona, P. Z. E. br. 607

Izvješće o Prijedlogu zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru, s Konačnim prijedlogu zakona, P. Z. E. br. 607

1. Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na 86. sjednici održanoj 13. prosinca 2006., raspravljao je o Prijedlogu zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru, s Konačnim prijedlogu zakona, P. Z. E. br. 607, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 07. prosinca 2006. 

2. Iz rasprave o  Prijedlogu ovoga Zakona proizlazi da njegove odredbe nisu pisane primjenom jedinstvene zakonodavne metodologije te nije primijenjena jedinstvena pravna tehnika, a brojni su primjeri terminološke neusklađenosti  i pravnog izričaja. Na ove manjkavosti ukazuje se, primjerice: 

-u članku 1., 2., 5., 15. i 32.- na nerazvidan način se utvrđuju subjekti na koje se ovaj Zakon odnosi tako da se u članku 1. stavku 1. govori o javnom sektoru; u članku 2. o korisnicima proračuna; u  članku 5. točki 15. o subjektima odnosno njihovim  sredstvima iz sredstava Europske unije i njihovim  sredstvima  iz drugih izvora; u članku 15. se izuzimaju određeni subjekti na nerazvidan način,  a u članku 32. uključuju se i drugi sudionici koji su primili sredstva za programe i projekte Europske unije.

- glede svrhe i poslova  unutarnje kontrole i revizije navodi se: postizanje općih ciljeva, uspješno upravljanje i ostvarenje zadaća, ostvarenje misije kao glavnog razloga postojanja i djelovanja korisnika proračuna, zaštita imovine i drugih resursa, ostvarivanje općih i posebnih ciljeva i slično,

- pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona definiraju se na neodređen pa i neodrediv način pa čak i tako da dovode u pitanje temeljni cilj ovoga Zakona, kao što je i slučaj iz točke 15. prema kojoj bi se prijevara mogla utvrditi ako posljedica ima ''negativan učinak na sve prihode i rashode, odnosno na nacionalna proračunska sredstva, sredstva Europske unije i sredstva iz drugih izvora'',

- jedan od primjera kojima obiluje ovaj Zakon jest i rješenje iz članka 10. stavka 2. točke pod c) prema kojemu se pod kontrolnim okruženjem kao jednim od komponenata financijskog upravljanja i kontrole podrazumijeva i ''određivanje misija i ciljeva'' korisnika proračuna, zaboravljajući da su ''misije'' točkom 8. članka 5. definirane, mada na neprimjeren način jer se u biti radi o nadležnosti, djelokrugu, djelatnosti ili poslovima,

- na sličan način kao prednje uređuje se stjecanje ovlaštenja za obavljanje poslova financijskog upravljanja i kontrole (''koje su dužne proći izobrazbu vezano uz financijsko upravljanje i kontrole''), odnosno ovlaštenja za obavljanje poslova unutarnjeg revizora (''koje se stječe prema programu izobrazbe i naputku''). Sve ovo ne odnosi se na revizore koji su to zvanje i osposobljenost stekli po drugom osnovu jer oni moraju proći provjeru znanja odnosno položiti ispit. Dakako neprimjereno se govori o ''stručnom ovlaštenju ministra za obavljanje poslova unutarnje revizije u javnom sektoru'' umjesto odgovarajućeg uvjerenja, svjedodžbe, potvrde ili certifikata.

- iako su propisane broje obveze i odgovornosti ovim Zakonom nisu predviđene sankcije za njihovo kršenje.

3. Odbor za zakonodavstvo podupire donošenje ovoga Zakona ali zbog većeg broja pitanja koja nisu u cijelosti riješena ovim Zakonom, odnosno radi nerazvidnosti pojedinih rješenja na koja je ukazano u točki 2. ovoga izvješća, predlaže se da predlagatelj razmotri mogućnost odustajanja  od prijedloga da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku, odnosno da manjkavosti otkloni svojim amandmanima.
   
4. Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio Florijana Borasa, predsjednika Odbora za zakonodavstvo.

PREDSJEDNIK ODBORA ZA ZAKONODAVSTVO
Florijan Boras, dipl. pravnik