Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 94. sjednici održanoj 2. travnja 2020. godine, objedinjeno o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, drugo čitanje, P.Z.E. br. 829, o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, drugo čitanje, P.Z.E. br. 830 i o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih  društava, drugo čitanje, P.Z.E. br. 843, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. travnja 2020. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja osvrnuli su se na svaki od zakonskih prijedloga. Ukratko je obrazloženo kako slijedi:

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci

Akcijski plan Republike Hrvatske za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu II i bankovnoj uniji sadrži mjere iz područja nadzora/sanacije banaka i makroprudencijalnog okvira koje uključuju donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci.
Cilj Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (dalje u tekstu: Konačni prijedlog zakona) je omogućiti uspostavu bliske suradnje Europske središnje banke sa Hrvatskom narodnom bankom, kao i ulazak u jedinstveni sanacijski mehanizam te izvršiti dodatno usklađivanje odredbi koje stupaju na snagu danom uvođenja eura kao službene novčane jedinice Republike Hrvatske. 
Predviđa se da Hrvatska narodna banka primjenjuje Smjernicu ESB-a umjesto Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI). Središnjim bankama koje nisu članice Eurosustava dana je mogućnost da primjenjuju Smjernicu ESB-a uz nacionalnu valutu, dakle i prije uvođenja eura. To su učinile Slovačka, Estonija i Latvija, koje su kasnije i uvele euro, te Poljska i Švedska koje Smjernicu ESB-a primjenjuju uz nacionalnu valutu.
Uvođenje Smjernice ESB-a posljedično utječe na potrebu izmjena relevantnih članaka zakona koje se odnose na opće pričuve Hrvatske narodne banke i izračun dobiti (gubitka) Hrvatske narodne banke kao i na potrebu uvođenja kategorija revalorizacijskih računa, rezervacija za rizike. Unutar kapitala više ne bi postojale opće i posebne pričuve već samo opće koje se formiraju radi pokrića općih rizika poslovanja HNB-a. Sukladno Smjernici ESB-a nerealizirani dobici po tečajnim razlikama i promjeni tržišnih cijena ne ulaze u Izvještaj o dobiti ili gubitku odnosno ne ulaze u izračun financijskog rezultata.

Mijenja se raspored dobiti i pokrivanja gubitka HNB-a. Dobit HNB-a se raspoređuje u omjeru 20%-80% i to na način da se 20% iskazane dobiti raspoređuje u opće pričuve HNB-a dok se preostalih 80% iskazane dobiti raspoređuje u korist državnog proračuna. Međutim, ako su opće pričuve niže od propisanog donjeg iznosa, u opće pričuve rasporedit će se, odlukom Savjeta HNB-a, iznos dobiti potreban za dostizanje donjeg iznosa općih pričuva. Gubitak bi se i dalje najprije pokrivao iz općih pričuva HNB-a, a ako je gubitak veći od iznosa općih pričuva, iznos gubitka koji prelazi visinu općih pričuva pokrit će se iz dobiti narednih godina. U slučaju kad je ukupni kapital Hrvatske narodne banke umanjen za gubitke iz prethodnih godina tijekom dužeg vremenskog razdoblja potrebni iznos do visine temeljnog kapitala osigurat će se u državnom proračunu u narednom srednjoročnom razdoblju.

Uvodi se mogućnost da kamatna stopa za novčana sredstva koja je HNB primio u depozit bude negativna. Dosadašnji zadatak HNB-a, koji je bio definiran kao pridonošenje stabilnosti financijskog sustava u cjelini, proširen je na način da se isti ostvaruje provođenjem makrobonitetne politike, koju HNB provodi djelujući u skladu s pravnim aktima Europske unije, njezinih institucija i tijela. S navedenim je prilagođena i nova nadležnost guvernera HNB-a.

Po pitanju trezora, istaknuto je da su lokacije, građevine trezora i trezorsko poslovanje HNB-a važni za financijske, gospodarske i sigurnosne interese i obranu RH. Ova odredba se ističe kao temelj za donošenje druge regulative (podzakonske), kojom bi se preciznije definirale sigurnosne, obrambene i druge mjere zaštite RH u svrhu sprječavanja nastanka situacija koje bi mogle prouzročiti štetu za gospodarske i financijske interese na državnoj razini, a povezane su s trezorskim poslovanjem HNB-a. Zakon o javnoj nabavi (Narodne novine, broj 120/16) se neće primjenjivati na sklapanje ugovora o javnoj nabavi i provedbu projektnih natječaja. Naime, sukladno članku 43. Zakona o javnoj nabavi isti se ne primjenjuje ukoliko bi RH njegovom primjenom bila obvezna pružiti informacije za koje smatra da bi njihovo otkrivanje štetilo bitnim interesima njezine sigurnosti.
Područje upravljanja međunarodnim pričuvama bi se reguliralo na način da se više ne bi navodili pojedinačni oblici imovine ulaganja i minimalno potrebni kreditni rejtinzi ulaganja, već se međunarodne pričuve definiraju kao svi oblici imovine u stranoj valuti i plemenite kovine.
Uvode se sigurnosne provjere u selekcijski postupak prilikom postupka zapošljavanja za pojedina sigurnosno rizična radna mjesta. Temeljnu sigurnosnu provjeru kandidata provodila bi agencija nadležna za sigurnosnu provjeru tj. Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) i to na zahtjev HNB-a.
Uređuje se konsolidacija financijskih izvještaja HNB-a na način da se propisuje konsolidacija financijskih izvještaja društava u kojima HNB ima većinski udio u kapitalu, ako su ta društva pojedinačno ili skupno značajna za financijske izvještaje.

Daje se ovlast HNB-u da vodi postupak za utvrđivanje povrede propisa za čiji je nadzor ili superviziju nadležna, te da uz suglasnost Jedinstvenog sanacijskog odbora donese provedbene akte za primjenu odredaba smjernica Jedinstvenog sanacijskog odbora.
Nove ovlasti Savjeta HNB-a su odlučivanje da kreditna institucija propada ili će vjerojatno propasti i odlučivanje o davanju prijedloga za otvaranje postupka sanacije nad kreditnom institucijom ili odlučivanje o davanju prijedloga za pokretanje stečajnog postupka nad kreditnom institucijom ili odlučivanje o pokretanju postupka prisilne likvidacije kreditne institucije.
Nove ovlasti guvernera su provođenje makrobonitetne politike i donošenje podzakonskih propisa, preporuka, odluka i rješenja iz područja makrobonitetne politike, propisivanje pobližnih uvjeta i načina provedbe sanacijskog nadzora te postupak nalaganja mjera prema kreditnim institucijama u postupku sanacijskog nadzora. Guverner donosi rješenja u postupku sanacijskog nadzora nad kreditnim institucijama.
Konačnim prijedlogom zakona napravljene su određene nomotehničke izmjene u odnosu na Prijedlog zakona koje su posljedica prihvaćenih primjedbi i prijedloga Odbora za zakonodavstvo (članci 34., 36. i 37.)
Također, u tekstu Konačnog prijedloga zakona propisuje se kako u slučaju kad je ukupni kapital Hrvatske narodne banke umanjen za gubitke iz prethodnih godina tijekom dužeg vremenskog razdoblja, potrebni iznos do visine temeljnog kapitala osigurava se u državnom proračunu u narednom srednjoročnom razdoblju (članak 15. stavci 7. i 8.). Izvršene su određene ispravke koje pridonose kvaliteti teksta (članak 10., članak 31.  i članak 35.) te određene dorade radi jasnijeg izričaja (članak 35).

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama

Konačni prijedlog zakona izrađen je radi provedbe mjere iz Akcijskog plana Republike Hrvatske za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu II i bankovnoj uniji, u području dodatnog jačanja nadzora banaka stupanjem u blisku suradnju Hrvatske narodne banke (dalje: HNB) s Europskom središnjom bankom (dalje: ESB) i razvoja makrobonitetnog okvira za mjere usmjerene na korisnike kredita.

Na temelju Zakona o dopunama Zakona o kreditnim institucijama (donesen u srpnju 2019.) ESB je započeo sveobuhvatnu procjenu pet hrvatskih banaka (Zagrebačke banke, Privredne banke Zagreb, Erste & Steiermärkische Banke, OTP banke Hrvatska i Hrvatske poštanske banke).  Očekuje se da će ESB na temelju konačnih rezultata te procjene (u svibnju 2020.) donijeti odluku o uspostavi bliske suradnje s HNB-om. 

Važeći Zakon o kreditnim institucijama („Narodne novine“, br. 159/13, 19/15, 102/15, 15/18 i 70/19), kojim su uređeni uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, mijenja se i dopunjuje u sljedećim bitnim aktivnostima:
Radi postizanja pravne sigurnosti u odnosima s kreditnim institucijama nakon uspostave bliske suradnje preciziraju se aktivnosti koje HNB poduzima u zajedničkim postupcima s ESB-om, a osobito u postupcima:izdavanja odobrenja za rad kreditnoj instituciji, izdavanja prethodne suglasnosti za stjecanje ili povećanje kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji, izdavanja prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave kreditne institucije/ člana nadzornog odbora kreditne institucije, procjene planova oporavka, nalaganja mjera rane intervencije i izricanja upravnih sankcija.

Postupak izricanja upravnih sankcija je upravni postupak koji vodi HNB i predstavlja novost koja se uvodi u sustav kažnjavanja. Predloženim izmjenama omogućava se HNB-u nalaganje mjera koje će biti potrebno provesti kao rezultat sveobuhvatne procjene koja je u tijeku od strane ESB-a.
Važeći Zakon dopunjuje se odredbama o makrobonitetnim mjerama usmjerenim na korisnike kredita koje HNB može propisati radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava te izbjegavanja i smanjivanja sistemskih rizika.  U tu svrhu HNB može podzakonskim aktom propisati mjere koje se odnose na najveći dozvoljeni omjer vrijednosti instrumenta osiguranja i odobrenog iznosa kredita, najveći dozvoljeni omjer iznosa kredita i dohotka koji ostvaruje korisnik kredita, najveći dozvoljeni omjer iznosa otplate obroka ili rate kredita i dohotka koji ostvaruje korisnik kredita, najdulje dozvoljeno trajanja kredita i zahtjeve vezane za metodu obračuna otplate kredita.
Budući da se ne može predvidjeti hoće li i kada nastupiti okolnosti koje će biti razlog za donošenje ovog podzakonskog akta, ne propisuje se rok u kojemu je HNB obvezan donijeti taj akt. 
Ovim zakonskim prijedlogom propisuje se obveza HNB-a da na temelju podataka koje kreditne institucije dostavljaju za regulatorne potrebe izračunava i objavljuje Nacionalnu referentnu stopu prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sektora (NRS).
Navedeno je potrebno zbog važnosti NRS-a kao referentne kamatne stope koja služi kao indeks za određivanje promjenjivog dijela promjenjive kamatne stope na potrošačke kredite. Važeći NRS izračunava i objavljuje Hrvatska udruga banaka na temelju podataka HNB-a o troškovima financiranja kreditnih institucija u Republici Hrvatkoj .

Zbog činjenice da je Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK) u svibnju 2018. obustavio razmjenu podataka za građane predlažu se dorade odgovarajućih odredbi kako bi se omogućila razmjena informacija nužnih za procjenu kreditne sposobnosti klijenata ili za potrebe upravljanja kreditnim rizikom.
Izuzeće od obveze čuvanja bankovne tajne prilagođava se zahtjevima Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) u dijelu davanja privole da se određeni povjerljivi podaci mogu priopćiti drugoj fizičkoj i/ili pravnoj osobi te ako se povjerljivi podaci o klijentu priopćavaju izravno drugoj kreditnoj instituciji i/ili financijskoj instituciji ili se priopćavaju pravnoj osobi koja prikuplja i razmjenjuje podatke o kreditnoj sposobnosti između kreditnih i/ili financijskih institucija (a podaci su potrebni za procjenu kreditne sposobnosti klijenta ili upravljanje kreditnim rizikom) ili ako se povjerljivi podaci priopćavaju Jedinstvenom sanacijskom odboru u skladu s Uredbom (EU) br. 806/2014.

Propisuje se zakonska obveza kreditnim institucijama da, na zahtjev, razmjenjuju minimalni propisani obuhvat podataka o postojećim i podmirenim obvezama klijenata, radi procjene kreditne sposobnosti ili upravljanja kreditnim rizikom. Razmjena informacija može se odvijati neposredno između kreditnih institucija ili posredstvom pravne osobe koja prikuplja i razmjenjuje podatke između kreditnih i/ili financijskih institucija.
U Konačnom prijedlogu zakona izvršene su nomotehničke dorade u odnosu na Prijedlog zakona koje su posljedica prihvaćenih primjedbi i prijedloga Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora.

Radi povećanja učinkovitosti provedbe mjera nad kreditnom institucijom predlaže se da u postupku povodom tužbe protiv rješenja Hrvatske narodne banke o: nalaganju mjera rane intervencije, uvođenju posebne uprave, oduzimanju odobrenja za rad i/ili odluke o otvaranju postupka prisilne likvidacije, nadležni upravni sud ne može odlučiti da tužba ima odgodni učinak niti može izdati privremenu mjeru.

Članak kojim se uređuje odnos između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka pojedinog radnika dopunjuje se odredbom za slučaj da glavna skupština kreditne institucije donese odluku o smanjenju prethodno usvojenog višeg maksimalnog odnosa između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitaka. Takva se odluka donosi većinom glasova prisutnih na glavnoj skupštini, a kreditna institucija dužna je u roku od pet radnih dana od dana održane glavne skupštine o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.

Članak koji uređuje javno objavljivanje informacija Hrvatske narodne banke dopunjuje se odredbama u slučaju objava sankcija koje u okviru bliske suradnje temeljem upute Europske središnje banke izriče Hrvatska narodna banka na način da se propisuju uvjeti kada će se takve odluke objaviti na anonimnoj osnovi.
Dodaje se prijelazna odredba prema kojoj će se svi postupci za dobivanje odobrenja i suglasnosti koji su bili pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršiti prema odredbama zakona koji su važili prije stupanja na snagu ovoga Zakona. Također, izvršene su određene dorade radi veće jasnoće pojedinih odredbi te ispravke koje pridonose kvaliteti teksta Konačnog prijedloga zakona.

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava

Akcijski plan Republike Hrvatske za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II) i bankovnoj uniji uključuje provedbu mjera u području nadzora, odnosno sanacije banaka budući da od datuma uspostave bliske suradnje s Europskom središnjom bankom Republika Hrvatska u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 806/2014 postaje država članica sudionica u jedinstvenom sanacijskom mehanizmu.
Cilj Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava je izmijeniti odredbe važećeg Zakona povezane s ovlastima nacionalnih sanacijskih tijela nad kreditnim institucijama i grupama kreditnih institucija za koje sudjelovanjem u jedinstvenom sanacijskom mehanizmu izravnu odgovornost preuzima Jedinstveni sanacijski odbor, kao i izmijeniti odredbe o sanacijskom fondu zbog objedinjavanja doprinosa u Jedinstveni sanacijski fond.

Postojeći nacionalni sanacijski fond biti će mjesto gdje se uplaćuju svi doprinosi od subjekata s odobrenjem za rad na području Republike Hrvatske, a dio kojih se nakon toga transferira u Jedinstveni sanacijski fond. Odredbama se osigurava provedba Uredbe (EU) br. 806/2014 u vidu prikupljanja i transferiranja doprinosa institucija u Jedinstveni sanacijski fond od strane Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka kao nacionalnog sanacijskog tijela.
Uvodi se naknada za podmirivanje administrativnih rashoda Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka povezanih sa funkcijom sanacijskog tijela te rashoda povezanih sa suradnjom sa Jedinstvenim sanacijskim odborom. 

Pravo glasa na plenarnim i izvršnim sjednicama Jedinstvenog sanacijskog odbora imati će predstavnik Hrvatske narodne banke. Kada je riječ o pitanju iz ovlasti Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, u skladu s podjelom ovlasti, pri glasanju uzeti će se u obzir njihovo mišljenje. Hrvatska narodna banka će biti tijelo zaduženo za provjeru vjerodostojnosti odluka Jedinstvenog sanacijskog odbora o izricanju novčanih kazni, a koje se tiču povreda odredbi Uredbe (EU) br. 806/2014.
Konačnim prijedlogom zakona napravljene su određene nomotehničke izmjene u odnosu na Prijedlog zakona koje su posljedica prihvaćenih primjedbi i prijedloga Odbora za zakonodavstvo (članak 47.). U tekstu Konačnog prijedloga napravljene su izmjene kako bi se na ispravan način precizirali slučajevi u kojima Hrvatska narodna banka kao nadležno tijelo utvrđuje da institucija propada ili će vjerojatno propasti (članak 27.) te slučajevi u kojima Hrvatska narodna banka kao nadležno tijelo utvrđuje uvjete za smanjenje vrijednosti ili pretvaranje instrumenata kapitala koje je izdao subjekt za koji je izravno odgovoran Jedinstveni sanacijski odbor (članak 40.).

U članku 70. prekršajne odredbe su razdvojene u zasebne točke te su usklađene s odredbama normativnog dijela. Također, u tekstu Konačnog prijedloga dodatno se precizira da se pri pokretanju prekršajnog postupka protiv subjekta za koji je Jedinstveni sanacijski odbor izravno odgovoran vodi računa o postojanju navedene preporuke (članak 72. stavak 2.).  

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnoga reda Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, drugo čitanje, P.Z.E. br. 829, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, drugo čitanje, P.Z.E. br. 830  i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih  društava, drugo čitanje, P.Z.E. br. 843 provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec., v.r.