Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 78. sjednici Odbora održanoj 31. listopada 2019., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, prvo čitanje P.Z. br. 777, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. listopada 2019. godine.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom dijelu predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovim Prijedlogom zakona predlažu prve izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine, broj 70/17 - u daljnjem tekstu ZZNO/17). Razlog za to je potreba revidiranja važećih zakonskih rješenja u pogledu pojavnih oblika nasilja u obitelji u cilju određivanja jasnijeg kriterija razgraničenja između prekršaja prema ZZNO/17 i kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 125/11 - u daljnjem tekstu KZ/11). Krug osoba na koji se ZZNO/17 primjenjuje dodatno se usklađuje sa značenjem izraza i definicijom člana obitelji iz članka 87. stavka 8. KZ/11. Osim toga, prepoznata je potreba provođenja zakonskog pooštravanja prekršajnih kazni u odnosu na pojavne oblike nasilja u obitelji kažnjive sukladno ZZNO/17. Izmjenom članka 8. stavka 1. ZZNO/17, kojim se predlaže propisivanje srodnika po tazbini do zaključno drugog stupnja, krug osoba na koje se ZZNO/17 primjenjuje biti će istovjetan krugu osoba kojima, kao članovima obitelji ili bliskim osobama, KZ/11 pruža dodatnu zaštitu u slučaju počinjenja kaznenih djela vezanih uz nasilje u obitelji (kazneno djelo nasilja u obitelji, tjelesne ozljede, teške tjelesne ozljede i osobito teške tjelesne ozljede).

U raspravi, predstavnica Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, kao resornog ministarstva koje ponajprije štititi prava i interese djeteta, upoznala je prisutne s namjerom Ministarstva da zatraže od predlagatelja ovog zakonskog Prijedloga - Ministarstva pravosuđa, da se odredba koja se odnosi na onemogućavanje kontakata roditelja osigurava u skladu sa sudskom odlukom te da se to uvede u Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji. Tim više, jer kada se radi o situaciji kada postoje elementi za kaznenu prijavu, postoji i vremenski protek da bi se to uopće moglo procesuirati  i dokazati. Većina prijava od strane policije i Centara za socijalnu skrb završava odbačajem, istaknula je predstavnica Ministarstva, a ako ne završi odbačajem onda se postupci vode godinama. Iznijela je podatke prema kojima Centri za socijalnu skrb imaju oko 5000 takvih slučajeva i tijekom protekle godine su intervenirali u 5000 takvih situacija kada su roditelji onemogućavali kontakte i manipulirali s djecom. 

Članovi Odbora pozdravili su ovakvo zakonsko rješenje kojim bi se prije svega u mnogim slučajevima kod djece prevenirale teške povrede njihovih prava, a roditeljima odaslala poruka da se, ako imaju sudsku presudu kojom su određeni kontakti s drugim roditeljem, u skladu s njome moraju i ponašati.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (10 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje zaključka

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med.