Odbor za europske poslove

Izvješće Odbora za europske poslove o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Mađarske, Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske i Kraljevine Švedske, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 261

Odbor za europske poslove Hrvatskoga sabora je na 25. sjednici održanoj 19. siječnja 2018. raspravljao o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Mađarske, Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske i Kraljevine Švedske, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 261, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. prosinca 2017.

Odbor za europske poslove je, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik Ministarstva financija uvodno je pojasnio da se Hrvatskom saboru predlaže potvrđivanje Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji, koji je u trenutku ulaska Hrvatske u Europsku uniju već bio na snazi, no u skladu s njegovim člankom 15. isti se ne primjenjuje kao dio preuzete pravne stečevine već je otvoren za pristupanje državama članicama koje nisu ugovorne strane. S obzirom da Republika Hrvatska nije članica europodručja, ona pristupanjem Ugovoru preuzima prvenstveno obveze iz glave V. Ugovora, a koje se odnose na sudjelovanje na sastancima na vrhu država europodručja na kojima se, između ostaloga, raspravlja o budućnosti zajedničke valute i europodručja u cjelini. Istovremeno Hrvatska koristi pravo izuzeća od primjene pojedinih poglavlja Ugovora, osobito kada je riječ o obvezama iz Glave III. (fiskalni ugovor) i Glave IV. (koordinacija ekonomskih politika i konvergencija).

Članove Odbora zanimalo je koje su posljedice potvrđivanja predmetnog Ugovora za Hrvatsku u kontekstu plana ulaska u europodručje. Predstavnik Ministarstva financija obrazložio je da je Republika Hrvatska ulaskom u Europsku uniju preuzela obvezu pristupanja europodručju kada ispuni zadane kriterije. U tom smislu se potvrđivanje Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji može smatrati prvim preduvjetom ulaska u europodručje, a sljedeći korak će biti pristupanje europskom tečajnom mehanizmu ERM II, planirano za 2020. godinu.

Nakon provedene rasprave Odbor za europske poslove je s 12 glasova „ZA“ i jednim glasom „SUZDRŽAN“ odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

Zakona o potvrđivanju Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Mađarske, Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske i Kraljevine Švedske

Za izvjestitelja na sjednici Sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora Domagoja Ivana Miloševića, a u slučaju njegove spriječenosti potpredsjednike Franju Lucića i Bojana Glavaševića.


PREDSJEDNIK ODBORA
Domagoj Ivan Milošević