Odbor za financije i državni proračun

Izvješće Odbora za financije i državni proračun o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 50

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 6. sjednici održanoj 3. studenoga 2020. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 50, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. studenoga 2020. godine.

Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno su predstavnici Vlade Republike Hrvatske istaknuli da se kao i prilikom svakog rebalansa djelomično mijenjaju i odredbe Zakona o izvršavanju državnog proračuna.  Slijedom toga, ovim se Zakonom mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja. Zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu može se provesti do ukupnog iznosa 59,1 milijardu kuna (prema trenutno važećem Zakonu – 62,5 milijardi kuna). Tekuće otplate glavnice državnog duga u navedenom Prijedlogu zakona smanjuju se i iznose 28,4 milijarde kuna (prema trenutno važećem Zakonu – 28,5 milijardi kuna). Također, mijenja se i visina zaduženja i tekuće otplate za izvanproračunske korisnike državnog proračuna. Zaduženje izvanproračunskih korisnika smanjuje se za 43,5 milijuna kuna i iznosi 2,3 milijarde kuna, a tekuće otplate glavnice duga smanjuju se za 11,2 milijuna kuna i iznose 2,2 milijarde kuna.

Povećava se godišnja vrijednost novih financijskih jamstava na 7,3 milijarde kuna, pri čemu se ne mijenja godišnja vrijednost novih financijskih jamstava izvanproračunskih korisnika u iznosu od 3,0 milijarde kuna (trenutno za 2020. godinu godišnja vrijednost novih financijskih jamstava iznosi 4,8 milijardi kuna, od čega se iznos od 3,0 milijarde kuna odnosi na izvanproračunske korisnike).

Povećava se iznos sredstava koji se osigurava za temeljni kapital, udio u kreditima i jamstveni fond Hrvatske banke za obnovu i razvitak u 2020. godini na 220,0 milijuna kuna (trenutno za 2020. iznos sredstava koji se osigurava za temeljni kapital, udio u kreditima i jamstveni fond Hrvatske banke za obnovu i razvitak iznosi 140,0 milijuna kuna).

Uz to, ovim Zakonom se ovlašćuje Vlada da može dati suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave najviše do šest posto ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave umjesto dosadašnjih tri posto. Tijekom 2020. godine došlo je do povećanja zahtjeva za dugoročno zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a time i do iskorištenja kvote od tri posto dozvoljenog zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2020. godini.

Nadalje, ovim se Zakonom utvrđuje pravna osnova za isplatu sredstava beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje imaju pad prihoda u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu, a najviše do iznosa planiranog u državnom proračunu i prema raspoloživim sredstvima državnog proračuna. Beskamatni zajam ulazi u ukupnu godišnju obvezu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 88. Zakona o proračunu do visine prosječnog godišnjeg anuiteta zatraženog beskamatnog zajma.

Također, ovim Zakonom utvrđuje se i pravna osnova za isplatu namjenske pomoći iz državnog proračuna za podmirenje dijela obveza bolničkih zdravstvenih ustanova u vlasništvu županija prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala, a sve s ciljem zadržavanja jednake razine zdravstvene zaštite na cijelom području Republike Hrvatske.

U Izmjenama i dopunama državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu za ukupno podmirenje obveza bolničkih zdravstvenih ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske i vlasništvu županija planiran je iznos od 1,3 milijarde kuna, od toga za bolnice u vlasništvu županija 472,8 milijuna kuna, o čemu će Vlada Republika Hrvatska donijeti odluku nakon što Hrvatski sabor donese ovaj Zakon, dok je za bolnice u vlasništvu Republike Hrvatske planiran iznos od 868,1 milijuna kuna. Navedeno je kako je 23. listopada 2020. osigurano dodatnih 300,0 milijuna kuna Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, dok se ovim Izmjenama i dopunama za Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u 2020. godini osigurava i dodatnih 200,0 milijuna kuna.

U raspravi na Odboru navedeno je da ubuduće mreža bolnica u Republici Hrvatskoj treba biti optimalna i racionalna. Navedeno je da politiku nagrađivanja zaposlenika zavređuju ne samo liječnici i medicinske sestre nego i druge državne i javne službe. Sustav nagrađivanja treba honorirati izvrsnost i davati poticaje. Zasada se samo vrednuje radno mjesto, ali ne posao koji se obavlja.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec. predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.