Uz Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, i projekcija za 2021. i 2022. godinu, podnose se i:
-    Prijedlozi izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu, i to za:
-    Hrvatske vode 
-    Hrvatske ceste
-    Centar za restrukturiranje i prodaju 
-    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 
-    Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka 
-    Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-    Hrvatske autoceste
-    Autocesta Rijeka-Zagreb
-    HŽ putnički prijevoz
-    HŽ Infrastruktura

-    Prijedlog državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu (konsolidirano)
-    Obrazloženje prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2020. godinu

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 101. (elektroničkoj) sjednici održanoj 11. svibnja 2020. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 7. svibnja 2020. godine. 

Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcijama za 2021. i 2022. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.

Uvodno su predstavnici Vlade Republike Hrvatske istaknuli da pandemija koronavirusa ima iznimno negativni zdravstveni, socijalni i ekonomski utjecaj na globalnoj razini pa tako i u Republici Hrvatskoj. Od ožujka 2020. godine na razini čitave Republike Hrvatske provode se epidemiološke mjere, uključujući i mjere socijalne izolacije s vrlo nepovoljnim utjecajem na gospodarsku aktivnost koja je bila smanjena ili obustavljena na gotovo svim područjima.
Temeljna pretpostavka na kojoj se bazira makroekonomski scenarij je da će glavni udar na domaće, ali i globalno gospodarstvo biti kratkotrajne naravi. Sukladno Vladinim projekcijama, na razini 2020. godine očekuje se pad BDP-a od 9,4%, dok će u 2021. uslijediti oporavak po stopi od 6,1%. Predviđa se da će potrošačke cijene u 2020. zabilježiti blago smanjenje od 0,3% na međugodišnjoj razini. Uvođenje potpore HZZ-a za očuvanje radnih mjesta znatno će ublažiti utjecaj šoka na zaposlenost te se na razini cijele 2020. godine očekuje pad broja zaposlenih od 3,3%, dok će prosječna anketna stopa nezaposlenosti u 2020. godini iznositi 9,5%.

Uvidjevši kako će pandemija koronavirusa dovesti do značajnih negativnih socijalno-gospodarskih posljedica, Vlada Republike Hrvatske iskoristila je stvoreni fiskalni prostor u posljednje tri godine za brzu i snažnu fiskalnu potporu za održavanje zaposlenosti i cjelokupne gospodarske aktivnosti. U tom kontekstu, donesena su dva paketa mjera namijenjenih prije svega pomoći gospodarstvu i građanima uz niz mjera usmjerenih ka ublažavanju negativnih posljedica u pojedinačnim sektorima. Ove ekonomske mjere, ali i niz mjera usmjerenih na podržavanje likvidnosti u gospodarstvu usporedive su sa svim objavljenim inozemnim paketima mjera, a prema dosad dostupnim podacima i analizama postižu i očekivane rezultate.

Uzimajući u obzir nepovoljna gospodarska kretanja te provedbu gospodarskih mjera, ukupni prihodi državnog proračuna u 2020. godini planirani su na razini od 122 milijarde kuna i smanjuju se za 23,2 milijarde kuna u odnosu na prvotni plan. S druge strane, izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2020. godinu ukupni rashodi planirani su u iznosu od 147,3 milijarde kuna. 

Pritom je važno naglasiti kako su rashodi državnog proračuna, zadržani na istoj razini kao i u originalnom planu za ovu godinu. Međutim, izvršene su značajne realokacije kako bi se osigurala financijska sredstva potrebna za financiranje mjera i aktivnosti u borbi s epidemijom i njezinim posljedicama. 
Za provedbu mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta poduzetnicima pogođenima koronavirusom COVID-19 osigurava se 6,7 milijardi kuna. Početkom travnja izvršena je preraspodjela Vlade Republike Hrvatske u iznosu od 1,8 milijardi kuna, a ovim se Izmjenama i dopunama osigurava dodatnih 4,9 milijardi kuna (iz sredstava fondova Europske unije 1,6 milijardi kuna).  Osiguravaju se i sredstva u iznosu od 100,0 milijuna kuna za hitnu prvu fazu provedbe obnove obiteljskih kuća, stambeno poslovnih zgrada i višestambenih zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba i okolice.  Za financiranje navedenih mjera sredstva su osigurana iz ušteda ministarstava i drugih državnih tijela, a posebice Ministarstva financija, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova. 

Sukladno planiranim prihodima i rashodima, očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 25,3 milijarde kuna ili 7% BDP-a.  Opća država prema ESA 2010 metodologiji imat će manjak u iznosu od 24,8 milijardi kuna ili 6,8% BDP-a. 
Temeljem kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2020. zabilježiti rast za 13,5 postotnih bodova u odnosu na 2019. godinu te će iznositi 86,7% BDP-a, ponajviše zbog povećanih potreba za zaduživanjem uslijed negativnog fiskalnog učinka uzrokovanog pandemijom koronavirusa.

Odbor je raspolagao i pisanim 6. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku  o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu, od 11. svibnja 2020. godine. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno Hrvatskome saboru predložiti donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA 
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2021. I 2022. GODINU
te izmjena i dopuna:
-    Financijskog plana Hrvatskih voda za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
-    Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
-    Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
-    Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu.
-    Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu.
-    Financijskog plana Autoceste Rijeka-Zagreb za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu.
-    Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu.
-    Financijskog plana HŽ Infrastruktura za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec., v.r.