Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 88. sjednici održanoj 5.veljače 2020.  godine o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, prvo čitanje, P.Z.E. br. 830, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. siječnja 2020. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da je u okviru postupka koji prethodi uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj,  4. srpnja 2019. godine Republika Hrvatska poslala pismo namjere za ulazak u Europski tečajni mehanizam (ERM II) i bankovnu uniju. Pismu je priložen Akcijski plan s reformskim mjerama koje je potrebno provesti do svibnja 2020. kada se očekuje donošenje odluke Europske središnje banke (dalje u tekstu: ESB) o uspostavi bliske suradnje s Hrvatskom narodnom bankom (dalje u tekstu: HNB). Ovaj zakonski prijedlog jedna je od mjera iz Akcijskog plana. Na temelju Zakona o dopunama Zakona o kreditnim institucijama („Narodne novine“, br. 70/19), koji je stupio na snagu 1. kolovoza 2019. godine, ESB je započeo sveobuhvatnu procjenu pet hrvatskih banaka (Zagrebačke banke, Privredne banke Zagreb, Erste & Steiermärkische Banke, OTP banke Hrvatska i Hrvatske poštanske banke). Konačni rezultati te procjene očekuju se u svibnju 2020. godine.

Važeći Zakon o kreditnim institucijama („Narodne novine“, br. 159/13, 19/15, 102/15, 15/18 i 70/19), kojim su uređeni uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, mijenja se i dopunjuje u sljedećim bitnim aktivnostima: Radi postizanja pravne sigurnosti u odnosima s kreditnim institucijama nakon uspostave bliske suradnje preciziraju se aktivnosti koje HNB poduzima u zajedničkim postupcima s ESB-om, a osobito u postupcima: izdavanja odobrenja za rad kreditnoj instituciji, izdavanja prethodne suglasnosti za stjecanje ili povećanje kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji, izdavanja prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave kreditne institucije/ člana nadzornog odbora kreditne institucije, procjene planova oporavka, nalaganja mjera rane intervencije i izricanja upravnih sankcija.

Postupak izricanja upravnih sankcija je upravni postupak koji vodi HNB i predstavlja novost koja se uvodi u sustav kažnjavanja. Sam postupak detaljno je uređen u dodanim člancima 359.a do 359.t. Predloženim izmjenama omogućava se HNB-u nalaganje mjera koje će biti potrebno provesti kao rezultat sveobuhvatne procjene koja je u tijeku od strane ESB-a.

Važeći Zakon dopunjuje se odredbama o makrobonitetnim mjerama usmjerenim na korisnike kredita koje HNB može propisati radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava te izbjegavanja i smanjivanja sistemskih rizika.  U tu svrhu HNB može podzakonskim aktom propisati mjere koje se odnose na: najveći dozvoljeni omjer vrijednosti instrumenta osiguranja i odobrenog iznosa kredita, najveći dozvoljeni omjer iznosa kredita i dohotka koji ostvaruje korisnik kredita, najveći dozvoljeni omjer iznosa otplate obroka ili rate kredita i dohotka koji ostvaruje korisnik kredita, najdulje dozvoljeno trajanja kredita i zahtjeve vezane za metodu obračuna otplate kredita. Budući da se ne može predvidjeti hoće li i kada nastupiti okolnosti koje će biti razlog za donošenje ovog podzakonskog akta, ne propisuje se rok u kojemu je HNB obvezan donijeti taj akt.

Ovim zakonskim prijedlogom propisuje se obveza HNB-a da na temelju podataka koje kreditne institucije dostavljaju za regulatorne potrebe izračunava i objavljuje Nacionalnu referentnu stopu prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sektora (dalje u tekstu: NRS). Navedeno je potrebno zbog važnosti NRS-a kao referentne kamatne stope koja služi kao indeks za određivanje promjenjivog dijela promjenjive kamatne stope na potrošačke kredite. Važeći NRS izračunava i objavljuje Hrvatska udruga banaka na temelju podataka HNB-a o troškovima financiranja kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj.

Zbog činjenice da je Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK) u svibnju 2018. obustavio razmjenu podataka za građane predlažu se dorade odgovarajućih odredbi kako bi se omogućila razmjena informacija nužnih za procjenu kreditne sposobnosti klijenata ili za potrebe upravljanja kreditnim rizikom.
Izuzeće od obveze čuvanja bankovne tajne prilagođava se zahtjevima Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) u dijelu davanja privole da se određeni povjerljivi podaci mogu priopćiti drugoj fizičkoj i/ili pravnoj osobi te ako se povjerljivi podaci o klijentu priopćavaju izravno drugoj kreditnoj instituciji i/ili financijskoj instituciji ili se priopćavaju pravnoj osobi koja prikuplja i razmjenjuje podatke o kreditnoj sposobnosti između kreditnih i/ili financijskih institucija (a podaci su potrebni za procjenu kreditne sposobnosti klijenta ili upravljanje kreditnim rizikom) ili ako se povjerljivi podaci priopćavaju Jedinstvenom sanacijskom odboru u skladu s Uredbom (EU) br. 806/2014.

Propisuje se zakonska obveza kreditnim institucijama da, na zahtjev, razmjenjuju minimalni propisani obuhvat podataka o postojećim obvezama klijenata, radi procjene kreditne sposobnosti ili upravljanja kreditnim rizikom. Razmjena informacija može se odvijati neposredno između kreditnih institucija ili posredstvom pravne osobe koja prikuplja i razmjenjuje podatke između kreditnih i/ili financijskih institucija.
U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o makrobonitetnim mjerama usmjerenim na korisnike kredita koje HNB može propisati radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava te izbjegavanja i smanjivanja sistemskih rizika.  Interesirala ih je provjera terminologije izraza da li se radi o  primicima ili dohocima, s obzirom da je riječ o velikoj razlici između primitka i dohotka. Odgovoreno je da će Ministarstvo financija Republike provjeriti koji termin je ispravan.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (5 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.