Uz Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu  i projekcija za 2022. i 2023. godinu, podnose se i:
- Prijedlozi financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2021. godinu i projekcija planova za 2022. i 2023. godinu, i to za:
- Hrvatske vode 
- Hrvatske ceste
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 
- Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka 
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Hrvatske autoceste
- Autocesta Rijeka-Zagreb
- HŽ putnički prijevoz
- HŽ Infrastrukturu
- Prijedlog državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu (konsolidirano)
- Obrazloženje prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske i prijedloga financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 6. sjednici održanoj 3. studenoga 2020. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i  plan projekcija za 2022. i 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020. godine. 
Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcijama za 2022. i 2023. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.

Uvodno su predstavnici Vlade Republike Hrvatske istaknuli da je pandemija koronavirusa tijekom 2020. godine dovela je do značajno negativnih socijalno-gospodarskih posljedica. Međutim, Vlada Republike Hrvatske iskoristila je stvoreni fiskalni prostor iz prethodnih godina za brzu i snažnu fiskalnu potporu za održavanje zaposlenosti i cjelokupne gospodarske aktivnosti. 

Nakon pada BDP-a u 2020. godini od 8,0%, u srednjoročnom razdoblju u domaćem gospodarstvu predviđa se postupni oporavak ekonomske aktivnosti. U 2021. očekuje se realni rast BDP-a od 5,0%, kojega će pratiti rast od 3,4% u 2022. te 3,1% u 2023. godini.

Prihodna strana proračuna u projekcijskom razdoblju određena je očekivanim oporavkom gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir učinke najavljenih poreznih izmjena u okviru sustava poreza na dobit i poreza na dohodak. Značajan učinak na prihode proračuna imat će i povlačenje sredstva iz fondova Europske unije, ponajprije iz tekućeg Višegodišnjeg financijskog okvira 2014.- 2020., ali se predviđaju i nova sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027. U fiskalne projekcije uključeno je i korištenje sredstava iz novog instrumenta Europske unije Nove generacije, koja će se usmjeriti za pomoć u likvidnosti gospodarstvu, za očuvanje i potporu otvaranju radnih mjesta te za jačanje oporavka i otpornosti gospodarstva kroz razvojne, strateške i reformske projekte, za što je predviđeno gotovo 6 milijardi eura bespovratnih sredstava do kraja 2026. godine te 3,6 milijardi eura zajmova. To će, uz održive javne financije omogućiti brzi oporavak ekonomije. Uzimajući u obzir navedeno, u 2021. godini ukupni prihodi državnog proračuna projicirani su u iznosu od 147,3 milijarde kuna. 

Rashodna strana proračuna usmjerena je na provođenje aktivnosti u svrhu oporavka i jačanja konkurentnosti i otpornosti gospodarstva, uz osiguravanje primjerene zaštite svih slojeva stanovništva. Za sanaciju šteta uzrokovanih potresom, već u 2021. godini, predviđena su značajna sredstva, kako iz nacionalnih izvora financiranja, tako i iz Fonda solidarnosti Europske unije u ukupnom iznosu od 2,4 milijarde kuna, a u 2022. u iznosu od 4,2 milijarde kuna. Vodeći računa o fiskalnoj stabilnosti, ali i osiguranju odgovarajućeg životnog standarda za građane Republike Hrvatske, osigurana su dodatna sredstva za adekvatniji sustav socijalnih naknada, ponajprije za status roditelja njegovatelja i njegovatelja osobe s invaliditetom. Isto tako predviđena su i sredstva za provedbu Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, ali i za povećana prava na roditeljski dopust za zaposlene i samozaposlene roditelje. Također, s ciljem osiguravanja fiskalne održivosti lokalnih jedinica, na rashodnoj strani predviđena su i dodatna izdvajanja za pomoć jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave uslijed planiranih izmjena u sustavu poreza na dohodak. Tako su ukupni rashodi u 2021. godini planirani u iznosu od 157,9 milijardi kuna.

Bitno je napomenuti da makroekonomske projekcije u velikoj mjeri ovise o razvoju COVID-19 situacije. Obzirom na pogoršanje situacije uspoređujući sa razdobljem kada su iste napravljene, postoji značajan rizik ostvarivanja baznog scenarija, što bi se negativno odrazilo na prihode državnog proračuna te potencijalno stvorilo potrebu za dodatnim mjerama prema gospodarstvu u odnosu na planirano.  

Ukupni prihodi državnog proračuna u 2021. planirani su u iznosu od 147,3 milijarde kuna, što je 12,3% više u odnosu na novi plan za 2020.

Ukupni rashodi financirani iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države planirani su u 2021. godini u iznosu od 118,4 milijarde kuna, što je smanjenje u odnosu na rebalans u iznosu od 3,6 milijardi kuna. Međutim, COVID-19 mjere značajno utječu na rezultat proračuna opće države u 2020. godini, dok se u 2021. godini isplate COVID-19 mjera planiraju pretežito iz sredstava Europske Unije. Od ukupno 8,1 milijardi kuna planiranih rashoda za COVID-19 mjere u 2020. godini 5,4 milijardi kuna planira se iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države. U 2021. godini COVID mjere planiraju se financirati iz sredstava Europske Unije (React EU) u iznosu od 2,1 milijarde kuna dok se iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države planira iznos od 100 milijuna kuna. 

Ako se utjecaj COVID mjera na državni proračun isključi iz rashoda, ukupni rashodi financirani iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države povećavaju se u iznosu od 1,7 milijarde kuna u odnosu na rebalans 2020. godine odnosno 1,5%.

Ukupni planirani rashodi u 2021. godini financirani iz svih izvora iznose 157,9 milijardi kuna i veći su za 2,0 milijardi kuna u odnosu na rebalans 2020. godine odnosno 1,3%.

Najveća povećanja rashoda u 2021. godini koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države u odnosu na rebalans 2020. godine: 1,5 milijardi kuna za kompenzacijske mjere za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (smanjenja stope poreza na dohodak), 492,7 milijuna kuna za zaposlene (uključujući školstvo), 434,9 milijuna kuna za sredstva učešća za EU pomoći, 391,1 milijun kuna za mirovine, 374,9 milijuna kuna za doprinos proračunu Europske unije, 300,0 milijuna kuna za jamstvenu pričuvu (do sad se planirala na izdacima), 291,2 milijuna kuna za potres (obnova privatnih kuća i zajam svjetske banke), 213,9 milijuna kuna za decentralizirane funkcije (utjecaj Zakona o obnovi), 134,2 milijuna kuna za nacionalnu naknadu za starije osobe, 114,8 milijun kuna za ostale socijalne pomoći i 95,4 milijuna kuna za dodatni porodiljini dopust.

Državni proračun za razdoblje 2021.-2023 planiran je na način da se drži kontrola na rashodnoj strani proračuna dok se u potpunosti ne spoznaju učinci COVID krize, uz istovremeni nastavak rasterećenja gospodarstva (smanjenje poreza na dohodak i poreza na dobit). Dodatno produbljivanje COVID krize predstavlja veliki rizik koji je u ovom trenutku teško procijeniti, a negativno bi se odrazio na prihode proračuna kao i na potrebe gospodarstva za dodatnim mjerama. Potrebno je težiti održivosti javnih financija s ciljem bržeg oporavka od krize što se predloženim proračunom postiže.
 
Republici Hrvatskoj dodijeljena su sredstva Europske unije u iznosu od 23,2 milijardi eura, odnosno 173,7 milijardi kuna, za naredno razdoblje koja proračunski i izvanproračunski korisnici imaju na raspolaganju za razvojne, strateške i reformske projekte, a što će uz održive javne financije omogućiti brzi oporavak ekonomije. Također, Republika Hrvatska ima na raspolaganju dodatnih 5,1 milijardu kuna iz Fonda solidarnosti Europske unije za obnovu potresom oštećenih područja.

Opisani smjer fiskalnih kretanja kako na prihodnoj tako i na rashodnoj strani proračuna rezultirat će manjkom općeg proračuna prema metodologiji ESA 2010 u iznosu od 2,9% BDP-a u 2021. godini. U 2022. ponovno se predviđa manjak od 2,1% BDP-a, dok će manjak u 2023. iznositi 1,6% BDP-a. 

Nakon snažnog rasta javnog duga u 2020. godini na 87,3% BDP-a, u skladu s kretanjem salda proračuna opće države očekuje se smanjenje udjela javnog duga u BDP-u po prosječnoj stopi od 2 postotna boda u nadolazećem trogodišnjem razdoblju, odnosno s 85,3% BDP-a u 2021. na 83,4% BDP-a u 2022. te 81,2% BDP-a u 2023. godini. Ovakva kretanja ukazuju da će Republike Hrvatske u promatranom razdoblju ispuniti fiskalne kriterije konvergencije čime se stvaraju preduvjeti za ulazak u europodručje.

Odbor je raspolagao i pisanim 10. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, od 2. studenoga 2020. godine. 

U raspravi na Odboru naglašeno je da je Ministarstvo financija prošle četiri godine dobro odradilo svoj posao. Navedeno je da za ubrzanje gospodarskog oporavka Republike Hrvatske nije dovoljan samo dobar rad Ministarstva financija. Istaknuto je da su dodatno potrebne strukturne reforme. Posebice one koje mogu dati brže rezultate u odnosu na reforme pravosuđa i obrazovanje, koje su dugoročne i koje će se također provesti. Potrebna je reforma javnog sektora. Ukazano je na činjenicu da je u javnoj administraciji potreban manji broj ljudi, ali bolje plaćen.
Pohvaljeno je dobro proračunsko planiranje Ministarstva financija. Postavljeno je pitanje o mogućnosti Republike Hrvatske povlačenja sredstva iz Fonda za oporavak Europske unije, gdje su zadani kratki rokovi. Republika Hrvatska dobro ugovara sredstva, ali ne povlači sve ugovoreno. Potrebno je ojačati kapacitete onih koji su zaduženi za povlačenje sredstava. Odgovoreno je da postoji mogućnost apsorpcije sredstava u Republiku Hrvatsku te je važan način pripreme. Naglašeno je da ne postoji isprika za neiskorištavanje sredstava.
Dalje je navedeno kako dobar dio jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koriste veći dio sredstva iz Fonda za izravnanje za masu plaće, a ne za kapitalne investicije. 
Naglašeno je da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave trebaju shvaćati da se veća sredstva iz poreza na dohodak moraju koristiti za stvaranje preduvjeta za povećanje zaposlenosti.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“ i 1 glas  „SUZDRŽAN“)  Hrvatskome saboru predložiti donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE 
ZA 2021. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2022. I 2023. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na:
-    Financijski plan Hrvatskih voda za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Hrvatskih cesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Autoceste Rijeka-Zagreb za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan HŽ Putnički prijevoz za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan HŽ Infrastrukture za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.