Uz Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, i projekcija za 2022. i 2023. godinu, podnose se i:
- Prijedlozi izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2021. godinu i projekcija planova za 2022. i 2023. godinu, i to za:
- Hrvatske vode 
- Hrvatske ceste
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Hrvatska agencija za osiguranje depozita 
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Hrvatske autoceste
- HŽ putnički prijevoz
- HŽ Infrastruktura

- Prijedlog državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu (konsolidirano)
- Obrazloženje prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2021. godinu

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 32. sjednici održanoj 2. studenoga 2021. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. listopada 2021. godine. 
Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcijama za 2022. i 2023. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.

Uvodno su predstavnici Vlade Republike Hrvatske istaknuli da su gospodarska kretanja i dalje pod utjecajem COVID-19 epidemije, domaće gospodarstvo uspješno se prilagodilo novim uvjetima, što je vidljivo iz snažnog oporavka gospodarske aktivnosti. U prvoj polovici 2021. zabilježen je međugodišnji rast realnog BDP-a od 7,8%, pri čemu je u drugom tromjesečju zabilježena povijesno najveća stopa realnog rasta BDP-a od 16,5%, što je prva pozitivna stopa rasta nakon četiri tromjesečja pada. Snažni gospodarski oporavak pozitivno je utjecao na ostvarenje poreznih prihoda, poglavito poreza na dodanu vrijednost, čije je ostvarenje bilo bolje nego što je planirano rebalansom državnog proračuna iz lipnja. No, pozitivni efekti koje je gospodarski oporavak imao na ostvarivanje proračunskih prihoda poništila je i dalje prisutna pandemija koronavirusa, koja je sa svim svojim popratnim efektima dovela do daljnjeg rasta rashoda državnog proračuna. Unatoč padu BDP-a u 2020. godini koje je pratilo rast manjka proračuna opće države, kao i rast javnog duga, odgovorno vođenje ekonomske politike i pravovremeni odgovor na sve šokove kojem je gospodarstvo bilo izloženo, prepoznato je i od strane međunarodnih financijskih institucija i rejting agencija koje su zadržale kreditni rejting Republike Hrvatske na razini investicijskog. Odgovorno i učinkovito upravljanje krizom rezultiralo je snažnim gospodarskim rastom u 2021.  godini od 9%, čime je već ove godine premašena razina realnog BDP-a iz 2019. godine. Izvoz roba i usluga bit će glavni pokretač rasta u 2021. godini, a snažan doprinos rastu doći će i od osobne potrošnje te od bruto investicija u fiksni kapital. U manjoj mjeri, rastu BDP-a pozitivno će doprinijeti i državna potrošnja.
 
Ovim Izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2021. godini ukupni prihodi iznose 153,6 milijarde kuna, odnosno povećavaju se za 3,3 milijarde kuna u odnosu na prvotni rebalans iz lipnja 2021. i to kao rezultat povećanja ponajviše poreznih prihoda, odnosno PDV-a za 2,5 milijardi kuna. 
S druge strane, ukupni rashodi državnog proračuna povećavaju se za 6 milijarde kuna odnosno planirani su u iznosu od 173,3 milijarde kuna. Od navedenog povećanja rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države, a to su opći prihodi i primici, doprinosi i namjenski primici, povećavaju se za 7,1 milijardu kuna, dok se rashodi koji se financiraju iz izvora koji ne utječu na rezultat proračuna opće države (Europska unija i ostali izvori) smanjuju za 1,1 milijardu kuna.
U Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu planiran je manjak državnog proračuna u iznosu od 19,7 milijardi kuna, što je za 2,6 milijardi kuna više u odnosu na iznos manjka planiran u Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu iz lipnja 2021. Planirani manjak financirat će se razlikom ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduživanja te ukupnih izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova. Pritom su ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja planirani u iznosu od 44,7 milijardi kuna, dok su ukupni izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova planirani u iznosu od 27,7 milijardi kuna.

Novim planom u 2021. godini opći proračun prema nacionalnoj metodologiji ostvaruje manjak od 21,3 milijarde kuna, što predstavlja 5% BDP-a. Pritom državni proračun bilježi razinu manjka od 4,7% BDP-a, dok će izvanproračunski korisnici ostvariti višak od 0,2% BDP-a. Očekuje se da će jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave zabilježiti manjak od 0,5% BDP-a. Kada se ovim veličinama pridodaju prilagodbe nacionalne metodologije računskog plana metodologiji ESA 2010 te projekcije ostalih pravnih osoba koje su statistički uključene u sektor opće države prema metodologiji ESA 2010, procjenjuje se kako će planirani manjak općeg proračuna u 2021. godini iznositi 18,9 milijardi kuna ili 4,5% BDP-a. Temeljem kretanja fiskalnog salda proračuna opće države i snažnog oporavka cjelokupne gospodarske aktivnosti očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2021. godini zabilježiti smanjenje od 4,2 postotna boda te će iznositi 83,1% BDP-a.
Odbor je raspolagao i pisanim  14. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku  o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, od  2. studenoga 2021. godine. 

U raspravi na Odboru zatražena je informacija o učinku osiguravanja sredstava u iznosu od  2,4 milijardi kuna za nabavku  borbenih zrakoplova u budućim proračunima. 
Odgovoreno je da će se prvi dio predujma isplatiti ubrzo, te će ti rashodi imati utjecaj na metodologije kada krene isporuka borbenih zrakoplova u razdoblju od 2023-2025. godine.

Postavljeno je pitanje vezano za izdatke za zdravstvo u ovoj godini. 
Odgovoreno je da je dodatno za sanaciju zdravstva potrošeno 6,4 milijardi kuna u dva rebalansa u odnosu na izvorni državni proračun, uz redovni transfer od 2,8 milijardi kuna što ukupno čini 9,1 milijardi kuna.

Zatražene su informacije o rastu plaću u osnovnom i srednjem školstvu, te je napomenuta da je prikaz plaća ne transparentan.
Odgovoreno je da su prikazi plaća transparentni. Povećanja osnovice plaća od 4% nije bilo predviđeno proračunom, ali uštedama i internim preraspodjelama u proračunu su se plaće povećale za 929 milijuna kuna.

Dalje u raspravi je napomenuto da postoji neučinkovitost kod povlačenja sredstava iz fondova Europske unije.
Odgovoreno je da će se ove godine iz Fonda za solidarnost povući 886 milijuna kuna, a ostatak u idućoj godini. Dalje je istaknuto da je apsorpcija iz fondova Europske unije sve veća. Povećanja rashoda u proračunu odnose se na indeksaciju mirovina, rast plaća i socijalna davanja. U okviru rashoda koji se financiraju iz Europske unije i ostalih izvora smanjenje je prvenstveno rezultat smanjenja rashoda vezanih uz projekte sanacije štete nastale uslijed potresa zbog dinamike provedbe istih.
U raspravi je navedeno da je Povjerenstvo za fiskalnu politiku u 14. Stajalištu napomenulo  da se povećavaju i rashodi koji nisu povezani sa COVID-om. Također je pripomenuto da je potrebita mirovinska i zdravstvena reforma.

Dalje je rečeno da je proračunsko planiranje u uvjetima COVID-a izuzetno zahtjevno. Podržava se rad Ministarstva financija Republike Hrvatske te je jedan od rezultata njihovog rada i zadržavanje kreditnog rejtinga i dobivanje povoljnih uvjeta kreditiranja. Napomenuto je da se povlačenje sredstava iz fondova Europske unije ne može promatrati na godišnjoj razini, zbog toga što se proračun Europske unije donosi tek za razdoblje od sedam godina.
Također je rečeno da će do kraja godine direktni troškovi u zdravstvu, uslijed COVID-a iznositi 3,2 milijardi kuna, ne računajući indirektne troškove kao gubitak prihoda Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje.

Zatražena je bolja preglednost kod usporedbe proračuna i dva rebalansa u tekućoj godini. Odgovoreno je da u proračunu ne mogu biti obuhvaćena dva rebalansa kao usporedba, odnosno tek se može usporediti onaj zadnji koji je izglasan prema Zakonu o proračunu. Za bolju preglednost potrebito je sve rebalanse u tekućoj godini uključiti u obrazloženja.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“)  Hrvatskome saboru predložiti donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA 
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2022. I 2023. GODINU
te izmjena i dopuna:
- Financijskog plana Hrvatskih voda za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
- Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
- Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
- Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
- Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
- Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu 
- Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu 
- Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu 
- Financijskog plana HŽ Infrastruktura za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu.

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnog reda Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, drugo čitanje, P.Z. br.  202 i Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2021. godine provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.