Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 21. sjednici održanoj 9. prosinca 2008. godine, Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, s projekcijama državnog proračuna za 2010. i 2011. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. prosinca 2008. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, s projekcijama državnog proračuna za 2010. i 2011. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo, pored ostalog, da su u Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu ukupni prihodi planirani u iznosu od 124,6 milijardi kuna (5,3% više u odnosu na plan za 2008. godinu), za 2010. procijenjeni su u iznosu od 131,9 milijardi kuna (međugodišnji rast od 5,8%) i za 2011. godinu procijenjeni su u iznosu od 140,6 milijardi kuna (rast od 6,6%). Ukupni prihodi poslovanja za 2009. godinu planirani su u iznosu od 124,2 milijardi kuna (porast 5,2%), od toga se najveći dio ovih prihoda osnosi na porezne prihode (čine 56,3% ukupnih prihoda poslovanja), a u 2009. godini planira se njihov rast od 3,4%. Ukupni rashodi državnog proračuna za 2009. godinu planirani su u iznosu od 128,9 milijardi kuna (rashodi poslovanja 125,3 milijardi kuna i rashodi za nabavu nefinancijske imovine 3,6 milijardi kuna). Istovremeno, sukladno projekcijama za 2010. i 2011. godinu, ukupni bi rashodi državnog proračuna ostvarili godišnji rast od 5,1% u 2010., a u 2011. rast od 4,7% u odnosu na 2010. godinu. Rashodi poslovanja u 2009. godini iznose 125,3 milijardi kuna ( povećanje od 8 milijardi kuna u odnosu na 2008. godinu),a najveći dio se odnosi na: naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade (najvećim dijelom mirovine, zdravstvo i socijalne nakande) u iznosu od 66,3 milijardi kuna ili 6,6 milijardi više u odnosu na prethodnu godinu; te rashode za zaposlene od 23,5 milijardi kuna. Tako veliko povećanje na stavkama naknada građanima i kućanstvima rezultat je provedbe reforme zdravstvenog sustava. Proračunska izdvajanja za programe u zdravstvu povećavaju se za 3,7 milijardi kuna i to na način da se da se 32% prihoda od trošarina na duhanske prerađevine usmjerava zdravstvenom sustavu. Iz kretanja ukupnih prihoda i ukupnih rashoda državnog proračuna u 2009. godini razvidno je da se planira manjak državnog proračuna u iznosu od 4,3 milijardi kuna, koji će se financirati razlikom ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduživanja (15,1 milijardi kuna), te ukupnih izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova (10,8 milijardi kuna). Reforma zdravstvenog sustava i nastavljanje rasta osnovice za obračun plaća zaposlenika u državnim i javnim službama od 6%, jedine su rashodne stavke državnog proračuna u 2009. godini zbog kojih je državni proračun izašao iz okvira uravnoteženosti. U 2009. godini deficit državnog proračuna iznosi 1,3% BDP-a, dok projekcije za naredne dvije godine pokazuju smanjenje proračunskog manjka i to: u 2010. godini 3,7 milijardi kuna (1,1% BDP-a); u 2011. godini 1,4 milijarde kuna ( 0,4% BDP-a).

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika Vlade Republike Hrvatske u raspravi na Odboru iznijeta su slijedeća mišljenja, primjedbe i prijedlozi:
- U raspravi na Odboru iznijeto je mišljenje kojim je izražena sumnja u realizaciju planiranih prihoda državnog proračuna za 2009. godinu u iznosu od 124,6 milijardi kuna, što predstavlja rast od 5,3% u odnosu na plan za 2008. godinu, s obzirom na očekivano smanjenje gospodarskih aktivnosti u 2009. godini;
- Predloženi manjak državnog proračuna za 2009. godinu od 4,3 milijarde kuna, prema iznijetom mišljenju člana Odbora, posljedica je rastrošnosti državne administracije koja nerealno podupire velike investicijske projekte (pored ostalog, Pelješki most) a ne provođenje obveza koje proizlaze iz Kolektivnog ugovora o plaćama zaposlenika u državnim i javnim službama. Upozoreno je i na nedostatak kvalitetnih programa namjenjenih poticanju gospodarskih aktivnosti, kao i mjera zaštite stanovništva, kojima bi se lakše prebrodila nadolazeća financijska kriza;
- Upozoreno je da bi banke u Republici Hrvatskoj trebale dati veći doprinos ublažavanju posljedica financijske krize, na način da većom kreditnom aktivnošću uz poticajne kamtne stope daju potporu razvoju gospodarstva;
 - Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu objektivno je planiran s obzirom na utjecaj svjetske krize, kako financijske tako i gospodarske, čije će posljedice neminovno zashvatiti i Republiku Hrvatsku u 2009. godini. Naglašeno je da je Republika Hrvatska do sada, kvalitetnom monetarnom i financijskom politikom, uspjela minimizirati posljedice svjetske krize, te da se trenutno nalazi u boljem položaju od nekih drugih zemalja u našem okruženju. U takvim uvjetima predlaže se povećanje  državnog proračuna u 2009. godini na 128,9 milijardi kuna, uz deficit od 4,3 milijarde kuna, kojim će se osigurati provođenje utvrđene socijalne i gospodarske politike;

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova ”za” i 6 glasa ”protiv” ) odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU
te slijedećih odluka:

- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2009. godinu,;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2009. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2009. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog fonda za privatizaciju za 2009. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2009. godinu.
    

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

                 dr.sc. Goran Marić