Uz Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, podnose se i:
-    Prijedlozi izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2022. godinu i projekcija planova za 2023. i 2024. godinu, s obrazloženjima, za:
-    Hrvatske vode 
-    Hrvatske ceste d.o.o.
-    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
-    Hrvatsku agencija za osiguranje depozita 
-    Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-    Centar za restrukturiranje i prodaju
-    Hrvatske autoceste d.o.o.
-    HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
-    HŽ Infrastrukturu d.o.o.
-    Obrazloženje Prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2022. godinu

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 59. sjednici održanoj 26. listopada 2022. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. listopada 2022. godine. 
Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcijama za 2023. i 2024. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.

Uvodno su predstavnici Vlade Republike Hrvatske istaknuli da temeljem da hrvatsko gospodarstvo u 2022. godini karakterizira niz značajnih postignuća, ali i nadolazećih izazova. Tako je u srpnju ove godine Vijeće Europske unije donijelo Odluku o prihvaćanju eura u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. godine kao i dopunu uredbe prema kojoj Republika Hrvatska postaje dvadeseta članica europodručja te uredbu o fiksnom tečaju konverzije kune u euro. Stoga od 1. siječnja 2023. godine Republika Hrvatska postaje punopravna članica europodručja, a euro službena valuta i zakonsko sredstvo plaćanja na teritoriju Republike Hrvatske. Odluka o ulasku Republike Hrvatske u europodručje doprinijela je i povijesno najvišem investicijskom rejtingu Republike Hrvatske. Povoljna gospodarska kretanja vidljiva su i u realnom rastu BDP-a od 7,4% u prvoj polovini godine posebice pod utjecajem snažne inozemne i domaće potražnje. U ovom kontekstu valja istaknuti ojačanu otpornost hrvatskog izvoza koji bilježi vrlo visoke razine kao i turistički rezultati, a valja spomenuti i nastavak vrlo povoljnih kretanja u sektorima građevine, industrijske proizvodnje te na tržištu rada. Međutim, jak globalni gospodarski rast nakon dvije godine COVID pandemije, dodatno je povećao neravnotežu između velike potražnje i nedovoljne ponude. Zatvaranje Kine ovog proljeća zbog pandemije, usporilo je proizvodnju te gospodarske velesile i poremetilo tijekove svjetske trgovine. Ruska agresija Ukrajine uzrokovala je snažan poremećaj u opskrbi energenata i hrane u Europi te zaoštrila odnose Zapada i Rusije, a izražene klimatske promjene dodatno su doprinijele poskupljenju hrane i energije. Sve navedeno rezultiralo je i povijesno visokom stopom inflacije u rujnu u Republici Hrvatskoj (12,8%). Ovakvi cjenovni pritisci te zaoštravanje monetarnih politika u svijetu, djeluju negativno na raspoloženje potrošača, a sve ovo upućuje na gospodarsko usporavanje prema kraju godine. Opisana kombinacija prilika i izazova u hrvatskom gospodarstvu rezultirat će realnim rastom ekonomske aktivnosti od 5,7% BDP-a na razini čitave 2022. godine, što je znatno više od travanjskih projekcija, dok će stopa inflacije u istom razdoblju iznositi 10,4%, također ponešto nadmašujući prvotna očekivanja. U cjelini uzevši, nakon prve polovine godine s vrlo povoljnim ekonomskim kretanjima, nadolazeće razdoblje karakterizira rast rizika od usporavanja ekonomske aktivnosti. U ovako promjenjivim i neizvjesnim okolnostima i fiskalna politika treba biti fleksibilna te ju je potrebno prilagoditi. Prihodna strana proračuna određena je daljnjim rastom gospodarske aktivnosti, naporima u svrhu ublažavanja učinaka inflatornih pritisaka na građane i gospodarstvo – smanjenje stope PDV-a na određene proizvode te privremeno smanjenje trošarina na određene energente, povlačenjem ugovorenih  sredstava Europske unije iz Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.-2020. te 2021.-2027. kao i sredstava iz instrumenta EU nove generacije te Fonda solidarnosti. Sukladno predloženim Izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2022. godinu ukupni prihodi iznose 171,8 milijardi kuna i povećavaju se za 758,2 milijuna kuna. Pritom porezni prihodi rastu 4,4 milijarde kuna, od čega prihodi od PDV-a 2,1 milijardu kuna, prihodi od poreza na dobit 2 milijarde kuna dok prihodi od doprinosa rastu 7,1 milijun kuna u odnosu na prve Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu. S druge strane, prihodi od pomoći smanjuju se za 5,3 milijarde kuna. Ovim Izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2022. godinu ukupni rashodi ostaju na istoj razini od 184,7 milijardi kuna. Međutim, rashodi koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka, povećavaju se za 3,6 milijardi kuna, dok se rashodi koji se financiraju iz Europske unije i ostalih izvora smanjuju za isti iznos. Rashodnu stranu proračuna ponajviše obilježavaju izdvajanja za provedbu jesenskog paketa mjera Vlade Republike Hrvatske za zaštitu kućanstva i gospodarstva od rasta cijena, usklađivanje mirovina, isplatu po presudi u arbitražnom postupku pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova koji je MOL pokrenuo protiv Republike Hrvatske 2013. godine te održivo funkcioniranje zdravstvenog sustava. Rashodi iz izvora Europske unije prilagođeni su sukladno očekivanoj dinamici provedbe. Sukladno planiranim prihodima i rashodima, očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 12,9 milijardi kuna ili 2,7 % BDP-a. Opća država prema ESA 2010 metodologiji imat će manjak u iznosu od 7,1 milijardu kuna ili 1,5% BDP-a. Temeljem kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2022. zabilježiti smanjenje od 8,5 postotnih bodova u odnosu godinu ranije te će iznositi 71,3 % BDP-a.

Prihodi državnog proračuna planirani drugim Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu temelje se na očekivanom kretanju gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir ostvarenje proračunskih prihoda u prvih osam mjeseci te fiskalne učinke poreznih izmjena u okviru sustava poreza na dodanu vrijednost i trošarinskih propisa, a u cilju ublažavanja inflatornog pritiska na stanovništvo i gospodarstvo. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost stupio je na snagu 1. travnja 2022. godine, a njime je propisano smanjenje stope PDV-a s 25% na 5% odnosno 13% za određena dobra i usluge. Tako se na 5% smanjuje PDV za dječju hranu, jestiva ulja i masti, maslac i margarin, žive životinje, svježe meso i kobasice, živu i svježu ribu, rakove, povrće, voće, jaja i sjemenje, gnojiva i pesticide, hranu za životinje, ali i ulaznice za koncerte, sportska i kulturna događanja. Vlada Republike Hrvatske u ožujku je donijela Uredbu o izmjeni Uredbe o visini trošarine na energente i električnu energiju, kojom se snižava visina trošarine za 40 lipa po litri bezolovnog motornog benzina te za 20 lipa po litri dizelskog goriva na razdoblje od 90 dana. U lipnju je izmjenom navedene Uredbe trošarina dodatno smanjena za 40 lipa po litri bezolovnog motornog benzina te za 20 lipa po litri dizelskog goriva. Donesena je i Uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, kojom su na razdoblje od 90 dana utvrđene premije energetskih subjekata za motorne benzine i dizelska goriva u iznosu od 0,65 kn/l. Najviše maloprodajne cijene propisane ovom Uredbom primjenjuju se stoga samo za naftne derivate bez dodanih multifunkcionalnih aditiva (eurosuper 95, eurodizel, plavi dizel), dok se za benzine s više oktana te sva tzv. ,,premium“ goriva, cijene i dalje mogu formirati slobodno. Trajno se proširuje primjena snižene stope PDV-a od 13% za isporuku prirodnog plina i grijanja iz toplinskih stanica, ogrjev, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine. K tome, u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. godine isporuka plina obračunava se po stopi PDV-a od 5%. Jesenskim paketom mjera za zaštitu od porasta cijena predloženo je i da se po stopi PDV-a od 5% oporezuje isporuka grijanja iz toplinskih stanica, uključujući i naknade vezane uz tu isporuku te isporuka ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke do 31. ožujka 2023. Osim toga, po stopi PDV-a od 0% oporezuje se i isporuka i ugradnja solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade. Značajan učinak na prihode proračuna ima i povlačenje sredstva iz fondova Europske unije. U fiskalne projekcije uključeno je i korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti u svrhu sanacije šteta od potresa te iz Mehanizma za oporavak i otpornost, koja će se usmjeriti za jačanje oporavka i otpornosti gospodarstva kroz razvojne, strateške i reformske projekte. Novim planom proračuna za 2022. godinu ukupni prihodi iznose 171,8 milijardi kuna. Pritom prihodi poslovanja iznose 170,4 milijarde kuna, a prihodi od prodaje nefinancijske imovine 1,4 milijarde kuna. Ukupni proračunski prihodi povećavaju se za 758,2 milijuna kuna, što prvenstveno dolazi od povećanja prihoda od PDV-a koji se povećava za 2,1 milijardu kuna te prihoda od poreza na dobit koji se u odnosu na plan iz svibnja povećavaju za 2 milijarde kuna.
Prihodi od poreza su novim planom za 2022. godinu planirani u iznosu od 95,5 milijardi kuna, što je povećanje od 4,4 milijarde kuna u odnosu na plan proračuna iz svibnja. Pritom najveće pozitivne promjene bilježi prihod od poreza na dobit i PDV-a.
Prihod od poreza na dobit prema novom planu za 2022. godinu iznosi 11,3 milijarde kuna i veći je za 2 milijarde kuna od planiranog prvim Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu. Povećanje ove prihodne kategorije rezultat je poslovanja poduzeća tijekom 2021. i uplate poreza na dobit po završnom obračunu krajem travnja 2022. te na osnovu toga obračunate akontacije za uplatu od svibnja do prosinca 2022. godine.

Izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2022. godinu ukupni rashodi ostaju na istoj razini od 184,7 milijardi kuna. Međutim, rashodi koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka, povećavaju se za 3,6 milijardi kuna, dok se rashodi koji se financiraju iz Europske unije i ostalih izvora smanjuju za isti iznos. Kroz ove Izmjene i dopune prvenstveno se osiguravaju sredstva potrebna za provedbu jesenskog paketa mjera Vlade Republike Hrvatske za zaštitu kućanstva i gospodarstva od rasta cijena te sredstva potrebna za usklađivanje mirovina. Za mirovine se planira iznos od 1,2 milijardi kuna, koja uključuje indeksaciju mirovina i jednokratne pomoći kućanstvima radi ublažavanja posljedice porasta cijena energenata. Također, značajan iznos od 1,5 milijardi kuna osigurava se za isplatu po presudi u arbitražnom postupku pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova koji je MOL pokrenuo protiv Hrvatske 2013. godine. Za provedbu mjera iz jesenskog paketa Vlade Republike Hrvatske u 2022. godini osigurano je ukupno 1,2 milijarde kuna. Unutarnjim preraspodjelama osiguravaju se sredstva u iznosu od 852,5 milijuna kuna, dok se kroz povećanje rashoda osigurava preostalih 309,4 milijuna kuna.
U okviru rashoda koji se financiraju iz Europske unije i ostalih izvora smanjenje je prvenstveno rezultat smanjenja rashoda financiranih iz sredstava Europske unije u iznosu od 3,7 milijardi kuna (najvećim dijelom izdvajanja u okviru Operativnih programa Konkurentnost i kohezija i Učinkoviti ljudski potencijali i u okviru Mehanizma za opravak i otpornost) te rashoda vezanih uz projekte sanacije štete nastale uslijed potresa u iznosu od 1,7 milijardi kuna, a sukladno očekivanoj dinamici provedbe projekata. Istovremeno se povećavaju rashodi ustanova u zdravstvu financirani iz prihoda temeljem ugovornog odnosa sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje u iznosu od 1,2 milijarde kuna.
Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 171,8 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 184,7 milijardi kuna, manjak državnog proračuna za 2022. godinu planiran je u iznosu od 12,9 milijardi kuna ili 2,7% BDP-a, što predstavlja smanjenje od 751 milijun kuna ili 0,2 postotna boda BDP-a u odnosu na plan iz svibnja za 2022. godinu.
U Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcijama za 2023. i 2024. godinu planiran je manjak državnog proračuna u iznosu od 12,9 milijardi kuna, što je za 750,6 milijuna kuna manje u odnosu na iznos manjka planiran u Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcijama za 2023. i 2024. godinu iz svibnja 2022. godine. Planirani manjak financirat će se razlikom ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduživanja te ukupnih izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova. Pritom su ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja planirani u iznosu od 43,7 milijardi kuna, dok su ukupni izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova planirani u iznosu od 36,2 milijarde kuna.
Novim planom u 2022. godini opći proračun prema nacionalnoj metodologiji ostvaruje manjak od 12,5 milijardi kuna, što predstavlja 2,6% BDP-a. Pritom državni proračun bilježi razinu manjka od 2,7% BDP-a, a jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave manjak od 0,1% BDP-a. Izvanproračunski korisnici ostvarit će višak od 0,2% BDP-a.
Odbor je raspolagao i pisanim 19. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku o Prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu i 20. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku o Nacrtu proračunskog plana Republike Hrvatske za 2023. godinu. 
U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje povlačenja sredstava pomoći iz Europske unije, koji se smanjuju za 5,3 milijardi kuna. Odgovoreno je da su resorna ministarstva nerealno planirala povlačenje sredstva iz fondova Europske unije. Za sredstva iz Fonda solidarnosti su se ugovori tek potpisivali u drugoj polovici ove godine te će se radovi obaviti do lipnja 2023. godine. U raspravi je napomenuto da fizičko povlačenje nije moguće do kraja godine, ali sve je ugovoreno.

Navedeno je da postoji bitno smanjenje povlačenja sredstva iz fondova Europske unije. Nadalje od strane Vlade Republike Hrvatske nema ukupnih 21 milijardi kuna pomoći za suzbijanje negativnih učinaka inflacija za stanovništo Republike Hrvatske, nego samo 2,4 milijardi kuna što je Povjerenstvo za fiskalnu politiku navelo u svojem Stajalištu. Također je napomenuto da je korekcija plaća u javnim sektorima ove godine iznosila 4%, a inflacija vjerojatno čak 12%. Ovakva korekcija plaća nije dovoljna. Nadalje je napomenuto da su primjerice trgovački lanci jako dobro iskoristili inflaciju te povećali cijene iznad inflacije. Završili su sa velikim dobicima na štetu građana.
Odgovoreno je da je Republika Hrvatska trenutno čak na trećem mjestu kod ispunjenja kriterija i povlačenja novaca iz sredstava za oporavak i otpornosti Europske unije. Dalje je navedeno da ukupan paket pomoći Vlade Republike Hrvatske iznosi 21 milijardu kuna te jedna trećina sredstava otpada na Hrvatsku banka za obnovu i razvitak, jedna trećina na Hrvatsku elektroprivredu, a ostatak su sredstva iz proračuna. Također Vlada Republike Hrvatske i sindikati nastavljaju razgovore u listopadu poslije dogovora u svibnju te će vjerojatno doći do dogovora.  U izradi su analize o dodatnim zaradama poduzetničkog sektora te će se vjerojatno brzo objaviti.

Postavljeno je pitanje o razlogu povećanja cijene struje Hrvatske elektroprivrede. Odgovoreno je da i Hrvatska elektroprivreda mora uvoziti inpute po tržišnoj cijeni.
Zatražen je podatak o stanju povučene pomoći iz Europske unije. Odgovoreno je da na današnji dan iznose iznad 16 milijardi kuna, čak više jer neki prihodi pomoći još nisu proknjiženi te se oni knjiže naknadno kako nastaju rashodi.
Postavljeno je pitanje o dospjelim i nedospjelim dugovima Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje na današnji dan. Odgovoreno je da su 30. rujna dospjele obveze Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje iznosile 868 milijuna kuna te su se smanjile u usporedbi sa 30. lipnjom, koje su tada iznosile 1,3 milijardi kuna, ali su se zato povećale nedospjele obveze. Nedospjele obveze Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje su 30. lipnja iznosile 2,4 milijardi kuna, dok su 30. rujna iznosile 3,4 miljardi kuna. Dalje je zatražena informacija o korekciji cijena građevinskih radova u planu proračuna. Odgovoreno je da su korekcije cijena uključene u izvršenju faktura.
U raspravi je postavljeno pitanje o budućoj gradnji vrtića i škola i dr. Odgovoreno je da se do 2027. godine planiraju jednosmjenske škole. Sredstva za vrtiće se u proračunu za 2024. godinu planiraju u iznosu od 1,2 milijardi kuna iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, što znači dodatnih 2.500 vrtičkih mjesta.
Dalje je zatražena informacija o razlogu procjene niskog rasta BDP-a u prvom rebalansu ove godine, koje se sada revidirale na veći rast BDP-a. Odgovoreno je da se prvotno nisu znali učinci napada Rusije na Ukrajine, primjerice budući učinak na turističku sezonu u Republici Hrvatskoj. Sada se može rast BDP-a realno procijeniti.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“ i 5 glasa „PROTIV“)  Hrvatskome saboru predložiti donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU
I PROJEKCIJA ZA 2023. I 2024. GODINU

te izmjena i dopuna:
-    Financijskog plana Hrvatskih voda za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskih cesta d.o.o. za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
-    Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
-    Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
-    Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskih autocesta d.o.o. za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu 
-    Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz d.o.o. za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu 
-    Financijskog plana HŽ Infrastruktura d.o.o. za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu.

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun  Hrvatskome saboru  predlaže  da se o točkama dnevnog reda Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 408 i Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2022. godine provede objedinjena rasprava.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.