Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 25. sjednici, održanoj 15. rujna 2021. godine, Izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članaka 16. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 15. lipnja 2021. godine. 
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 22. srpnja 2021. godine (KLASA:022-03/21-12/62, URBROJ:50301-05/05-21-4), u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnik Državnog ureda za reviziju istaknuo da je odredbama Zakona o proračunu propisana obveza izrade godišnjih izvještaja o izvršenju proračuna. Zakonom su definirani sadržaj, rokovi sastavljanja i podnošenja izvještaja nadležnim tijelima te objava u službenom glasilu Republike Hrvatske. Obveza revizije godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna, propisana je odredbom članka 19. Zakona o Državnom uredu za reviziju. Revizija je obavljena na način i prema postupcima utvrđenim okvirom revizijskih standarda Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI). Planirana je i obavljena s ciljem da pruži razumno uvjerenje da je Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, sastavljen u skladu s propisanim okvirom izvještavanja.
Za Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu izraženo je uvjetno mišljenje. Revizijom je, između ostalog, utvrđeno:  Primici od tri zajma primljena od međunarodnih financijskih institucija i zajma primljenog od Europske unije, kojima je ugovorom određena namjena, raspoređeni su prema izvorima financiranja u opće prihode i primitke u iznosu od 4.659.534.288,00 kuna, umjesto u namjenske primitke, što je utjecalo na realnost podataka o primicima iskazanim prema izvorima financiranja, ali nije utjecalo na visinu manjka državnog proračuna iskazanog u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna za 2020. Za namjenske primitke od povrata danih zajmova nije određena zasebna skupina izvora financiranja, pa ih proračunski korisnici koji ostvaruju te primitke raspoređuju u namjenske primitke od zaduživanja. U namjenske primitke od zaduživanja raspoređeni su namjenski primici od povrata danih zajmova u iznosu od 126.012.452,00 kuna, što je utjecalo na realnost podataka o primicima iskazanim prema izvorima financiranja, ali nije utjecalo na visinu manjka državnog proračuna iskazanog u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna za 2020. Sredstva za dodjelu financijskih potpora i sredstva za nepovratni dio stambenih kredita planirana su financijskim planom Ministarstva hrvatskih branitelja najvećim dijelom u okviru izdataka za dane kredite, umjesto u okviru rashoda. Navedeni način planiranja utjecao je i na podatke u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna za 2020. godinu tako da izdaci za dane kredite dijelom sadrže i sredstva utrošena za financijske potpore i nepovratni dio kredita, a utrošak tih sredstava trebao je biti iskazan u okviru rashoda. Odredbom Zakona o proračunu propisano je da se u okviru godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna sastavlja zaseban izvještaj o provedbi strategije upravljanja javnim dugom, a odredbom Pravilnika o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna propisano je da se o provedbi navedene strategije izvještava kroz izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala, pa navedene odredbe nisu usklađene.
Tečajne razlike proizašle iz transakcija u vezi s otplatom zajmova međunarodnim financijskim institucijama nisu obračunane te nisu evidentirane u okviru rashoda, nego je otplata tih zajmova, koja uključuje i tečajne razlike, u cijelosti evidentirana u okviru izdataka. Zbog navedenog postupanja, u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna za 2020. rashodi su iskazani u manjem iznosu, a izdaci u većem iznosu za iznos neobračunanih tečajnih razlika. Potencijalne obveze, nastale na temelju sporazuma o jamstvima, koji su zaključeni s Europskom komisijom i Europskom investicijskom bankom (dalje: EIB) u iznosu od 202.439.008,00 EUR, nisu evidentirane u izvanbilančnim evidencijama, pa nisu ni uključene u iznos ukupnih potencijalnih obveza na temelju državnih jamstava iskazan u iznosu od 48.069.428.899,00 kuna u okviru Izvještaja o danim državnim jamstvima i izdacima po državnim jamstvima u 2020. Zbog toga je u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna za 2020. stanje potencijalnih obveza na temelju danih aktivnih jamstava koncem 2020. iskazano u manjem iznosu za 1.525.762.155,00 kuna. Državni ured za reviziju skrenuo je pozornost i na činjenice koje se odnose na nejasno ili nedovoljno normativno uređenje određenih područja koja uređuju planiranje i izvršavanje proračuna, proračunsko računovodstvo, izvještavanje o izvršenju proračuna te financijsko izvještavanje proračuna i proračunskih korisnika. Uočene manjkavosti propisa, između ostalog, odnose se na određivanje izvora financiranja za namjenske primitke od povrata glavnica danih zajmova, propisivanje rokova za dostavljanje izvješća o utrošku sredstava proračunske zalihe i rokova za povrat neutrošenih ili nenamjenski utrošenih sredstava proračunske zalihe. Manjkavosti propisa uključuju propisivanje načela koja se primjenjuju pri planiranju i izvršavanju proračuna lokalnih jedinica i financijskih planova njihovih izvanproračunskih korisnika, propisivanje kriterija za raspoređivanje prihoda od prodaje nefinancijske imovine u odgovarajuće izvore financiranja, propisivanje obveze evidentiranja potencijalnih obveza koje na temelju zaključenih ugovora, uz ispunjenje određenih ugovornih uvjeta, postaju stvarne obveze. Dalje uključuje propisivanje koja imovina podliježe revalorizaciji i kada.  Uključuje propisivanje da se u okviru izvještaja o izvršenju državnog proračuna daju i podaci o stanju novčanih sredstava državnog proračuna i proračunskih korisnika državnog proračuna te proširenje propisanog sadržaja obveznih bilješki uz bilancu. Također, Državni ured za reviziju skrenuo je pozornost na činjenice u vezi s korištenjem sredstava pomoći iz Fonda solidarnosti Europske unije za sanaciju šteta od potresa u Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji, kao i na poteškoće zdravstvenog sustava i visinu dospjelih obveza bolničkih zdravstvenih ustanova koje mogu utjecati na buduće rashode državnog proračuna. Državni ured za reviziju skrenuo je pozornost na promijenjen način planiranja i evidentiranja korištenja sredstava primljenih iz fondova Europske unije kroz financijske instrumente te na evidentiranje obveza prema fondovima Europske unije za ta utrošena sredstva. Osim izvještaja o izvršenju državnog proračuna, za državni proračun sastavljaju se financijski izvještaj i konsolidirani financijski izvještaj. Pojedini podaci iz financijskih izvještaja razlikuju se od podataka iz izvještaja o izvršenju državnog proračuna jer se, prema propisima, za njihovo sastavljanje primjenjuje drukčija metodologija. Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste Državni ured za reviziju dao je naloge i preporuke, čija bi provedba pridonijela povećanju transparentnosti korištenja proračunskih sredstava.

U raspravi na  Odboru pohvaljen je izuzetno kvalitetan rad Državnog ureda za reviziju. Identificirali su ključne stvari za unaprijeđenije upravljanja proračunom. Nadalje je i podržan rad Ministarstva financija koje je prošlih revidiranih godina provelo predložene mjere od Državnoga ureda za reviziji. Preporuke se provode ili su u fazi implementacije. Proračun je vjerodostojno prikazan. 
Napomenuto je da se Ministarstvo financije nije dovoljno pozabavilo fiskalnim rizicima, koji ne podrazumijevaju samo jamstva nego i potencijalne obveze u smislu dugova javnih poduzeća i dr. Ukazano je na činjenicu je da bi novi Zakon o proračunu trebao otkloniti vidljive fiskalne rizike.
Rečeno je da bi Ministarstvo financija trebalo kanalizirati sva sredstva zbog izbjegavanja viškova na nekim računima, primjerice,  kao kod Agencije za pravni promet i posredovanje nekretnina u vrijeme dok drugi korisnici potražuju sredstva. Takva rezervacija sredstava iziskuje dodatne troškove za proračun. 
Pohvaljen je i kvalitetan rad Ministarstva financija. Na vrijeme su prepoznate potrebe vezane za potres i pomoć poduzetnicima kod očuvanja radnih mjesta, koje su zbog COVID-19 bile u opasnosti.
Napomenuto je da u izvješću kod lokalnih jedinica dio obveza i rizika nije obuhvaćen, stoga je istaknuta zabrinutost kod procjene evidentirane imovine na državnoj i lokalnoj razini. Precizniji podaci o imovini pridonose kvalitetnijem upravljanju imovinom, ali isto tako doprinose unapređenju cijeloga sustava.
  
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.