Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 43. sjednici, održanoj 25. veljače 2022. godine, Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za prvo polugodište 2021., koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska narodna banka, aktom od 20. prosinca 2021. godine. 
Odbor je o predmetnoj Polugodišnjoj informaciji raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 10. veljače 2022. godine (KLASA:022-03/21-12/104, URBROJ: 50301-05/16-22-5), u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetnu Polugodišnju informaciju.

Uvodno je predstavnica Hrvatske narodne banke (dalje: HNB) istaknula da se u prvoj polovini 2021. godine bruto domaći proizvod nastavio oporavljati nakon snažne kontrakcije zabilježene u prethodnoj godini, uzrokovane pandemijom koronavirusa. Razina realne gospodarske aktivnosti tako je u prvom dijelu 2021. godine bila za 7,8% viša u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Godišnjem rastu realnog BDP-a u prvih šest mjeseci 2021. najviše je pridonio rast ukupnog izvoza. Na rast gospodarske aktivnosti snažno je utjecalo i povećanje osobne potrošnje, a ostvaren je i rast ostalih sastavnica domaće potražnje. Promatrano po tromjesečjima, u prva tri mjeseca ove godine ostvaren je rast gospodarske aktivnosti u odnosu na kraj prethodne godine (5,0%), ali je unatoč tome njezina razina bila niža nego u istom razdoblju 2020. (za 0,6%), kada učinak pandemije još nije bio snažno izražen. U razdoblju od travnja do lipnja realni se BDP na tromjesečnoj razini malo povećao (za 0,4%), ali je na godišnjoj razini, zbog baznog učinka, ostvarena visoka stopa rasta od 16,5%. Tijekom siječnja i veljače 2021. broj zaposlenih bio je iznad razine iz istog razdoblja 2019. te blizu razine prije početka pandemije u Republici Hrvatskoj. Međutim, zbog slabijega i kasnijeg zapošljavanja u uslužnim djelatnostima, ponajprije onima povezanima s turizmom, krajem svibnja broj zaposlenih bio je blago ispod razina zabilježenih u istom razdoblju 2019. U lipnju 2021. godine, podržana sezonskim zapošljavanjem, ukupna je zaposlenost ponovo premašila vrijednosti iz 2019. Mjere za očuvanje radnih mjesta, uvedene u ožujku 2020., nastavile su se provoditi te je njima od siječnja do lipnja 2021. prosječno bilo obuhvaćeno 8,8% zaposlenih. Iako se tijekom prvog polugodišta 2021. godine broj nezaposlenih smanjivao, nezaposlenost je krajem lipnja i nadalje bila iznad razine iz istog razdoblja 2019. Prosječna nominalna bruto plaća u prvom polugodištu 2021. godine bila je za 3,7% veća nego u istom razdoblju prethodne godine, pri čemu se rast plaća ubrzao s 2,3% u prvom tromjesečju na 5% u drugom tromjesečju, djelomice i zbog baznog učinka. Istodobno se nominalna neto plaća povećala za 5,2% zbog poreznih izmjena kojima su od siječnja 2021. godine smanjene porezne stope na oporezivanje dohotka. Inflacija potrošačkih cijena tijekom prve polovine 2021. znatno se ubrzala, svejedno se zadržavši na relativno niskoj razini. Porast inflacije s –0,7% u prosincu 2020. na 2,0% u lipnju 2021. ponajviše je bio posljedica ubrzavanja godišnjeg rasta cijena energije (osobito naftnih derivata), zbog poskupljenja sirove nafte na svjetskom tržištu te pozitivnog učinka baznog razdoblja, odnosno smanjenja tih cijena u prvoj polovini 2020. godine. Pritom se doprinos cijena energije ukupnoj inflaciji povećao s –1,0 postotni bod u prosincu 2020. na 1,3 postotna boda u lipnju 2021. U manjoj mjeri, ubrzavanje inflacije tijekom prve je polovine godine bilo i rezultat povećanja godišnje stope promjene cijena hrane (uključujući alkohol i duhan) i industrijskih proizvoda (bez hrane i energije). Ipak, godišnji rast ove dvije komponente ostao je vrlo nizak te se ocjenjuje da je prelijevanje poskupljenja sirovina, povećanja vozarina te nestašice pojedinih intermedijarnih dobara na svjetskom tržištu na domaće potrošačke cijene tijekom prve polovine 2021. godine bilo vrlo blago izraženo. U takvim se uvjetima i temeljna inflacija ubrzala (s –0,1% u  prosincu 2020. na 0,8% u lipnju 2021.), no to je ubrzanje bilo manje izraženo u usporedbi s ukupnom inflacijom. Niskoj i stabilnoj temeljnoj inflaciji pridonosili su prigušeni domaći troškovni pritisci proizašli iz snažnijeg povećanja proizvodnosti rada od rasta plaća, što je rezultiralo smanjenjem jediničnih troškova rada. Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u prvoj polovini 2021. povećan je manjak u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što je ponajviše rezultat produbljivanja manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom. Iako u znatno manjoj mjeri, povećali su se i rashodi od izravnih vlasničkih ulaganja zbog boljeg poslovanja banaka i poduzeća u stranom vlasništvu. S druge strane, nepovoljna su kretanja ublažena rastom neto izvoza usluga, posebice usluga putovanja, nakon što su u istom razdoblju prethodne godine s izbijanjem pandemije dolazak stranih gostiju i obavljanje turističke djelatnosti bili gotovo u potpunosti onemogućeni. Iako manje od neto izvoza usluga, povećao se i ukupni višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija zbog snažnijega korištenja sredstava iz fondova Europske unije i rasta neto prihoda na osnovi osobnih transfera. Što se tiče tokova kapitala s inozemstvom, inozemno zaduživanje domaćih sektora rezultiralo je pogoršanjem relativnog pokazatelja bruto inozemne zaduženosti. Istodobno su se stanje neto inozemnog duga i međunarodnih ulaganja u apsolutnom iznosu znatno manje pogoršali (zahvaljujući rastu inozemne imovine odnosno povoljnom učinku cjenovnih, tečajnih i drugih prilagodbi), pa su se njihovi relativni pokazatelji zbog rasta nominalnog BDP-a poboljšali. Tijekom prve polovine 2021. godine HNB je nastavio provoditi izrazito ekspanzivnu monetarnu politiku, održavajući stabilnost tečaja kune prema euru i osiguravajući povoljne domaće uvjete financiranja. Slobodna novčana sredstva banaka tako su u lipnju dosegnula dosad najvišu razinu, što je pogodovalo smanjenju troškova financiranja i zadržavanju većine kamatnih stopa na dosad najnižim razinama, sličnima onima prije izbijanja pandemije. Što se tiče standarda odobravanja kredita poduzećima, njihovo pooštravanje potaknuto neizvjesnošću zbog izbijanja pandemije koronavirusa, započelo je početkom 2020. i prekinuto je tek tijekom drugog tromjesečja 2021. godine, a ublažavanje je zabilježeno i kod odobravanja kredita stanovništvu, posebice stambenih. Plasmani kreditnih institucija poduzećima vrlo blago su porasli tijekom prve polovine godine, zahvaljujući uglavnom kreditima za investicije. Nefinancijska poduzeća zaduživala su se u inozemstvu i kod ostalih domaćih institucija poput Hrvatske banke za obnovu i razvitak i HAMAG BICRO-a, te je ukupno financiranje poduzeća tijekom prve polovine godine zabilježilo snažniji rast. Kad je riječ o stanovništvu, plasmani su porasli tijekom prvih šest mjeseci, što se uglavnom odnosilo na stambene kredite. Godišnji rast plasmana stanovništvu počeo se blago oporavljati tijekom prve polovine godine, čemu je uglavnom pridonio nastavak višegodišnjeg intenziviranja rasta stambenih kredita, a manjim dijelom i ublažavanje pada gotovinskih nenamjenskih kredita. U prvom polugodištu 2021. godine ostvaren je konsolidirani manjak opće države od 9,3 mlrd. kuna, što zrcali nepovoljan učinak pandemije. Ipak, zahvaljujući povoljnijoj epidemiološkoj situaciji u odnosu na kritična razdoblja u 2020. godini te posljedičnom ublažavanju restriktivnih protupandemijskih mjera kao i smanjenoj potrebi za fiskalnim poticajima, ovakav je rezultat de facto znatno poboljšanje u odnosu na rezultat zabilježen u istom razdoblju 2020. godine (kada je ostvaren manjak od 15,2 mlrd. kuna). Dug konsolidirane opće države na kraju lipnja 2021. iznosio je 340,8 mlrd. kuna, što je za 10,6 mlrd. kuna više u odnosu na stanje na kraju 2020. godine. Istodobno, udio javnog duga u BDP-u blago je smanjen na 87,0%, s 87,3% na kraju 2020. Na kraju prvog polugodišta 2021. međunarodne pričuve HNB a bile su za 13,7% više u odnosu na kraj 2020., dok su se u istom razdoblju neto pričuve povećale za 10,0%. Rast međunarodnih pričuva u prvih šest mjeseci 2021. ponajviše je bio posljedica priljeva deviza na račun Ministarstva financija, koji je najvećim dijelom HNB otkupio. Unatoč činjenici da je oko 58% državnih vrijednosnih papira zemalja članica europodručja i nadalje nosilo negativan prinos, cjelokupnim eurskim portfeljem ostvarena je u prvom polugodištu 2021. godišnja stopa povrata od 0,62%, dok je godišnja stopa povrata za cjelokupni dolarski portfelj iznosila 1,05%. Ukupno je upravljanjem međunarodnim pričuvama u navedenom razdoblju ostvarena zarada od 50,3 mil. EUR. Pritom su, unatoč posebno zahtjevom i izazovnom okružju, likvidnost i sigurnost kao osnovni ciljevi u upravljanju međunarodnim pričuvama uspješno ostvareni. Poslovanje kreditnih institucija u 2020. bilo je pod velikim utjecajem iznimnih okolnosti poslovanja u uvjetima epidemije bolesti COVID-19. No, sigurno i stabilno poslovanje u tim nepovoljnim i neizvjesnim uvjetima ponajprije se može zahvaliti visokoj likvidnosti i kapitaliziranosti bankovnoga sustava, a pretpostavke za dodatno učvršćivanje vrijednosti tih pozicija u novonastalim okolnostima osigurale su žurne regulatorne prilagodbe. Najveći negativan učinak iz nastalih okolnosti vidljiv je u padu profitabilnosti kreditnih institucija – vrijednosti pokazatelja ROA i ROE više su se nego prepolovile, na 0,6% i 4,4%. Pritom je najveći bio učinak rasta troškova za umanjenja vrijednosti zbog prepoznavanja povećanoga kreditnog rizika kod izloženosti koje nisu u statusu neispunjavanja obveza, kao i troškova umanjenja vrijednosti za neprihodujuće izloženosti. Dodatan učinak na pad dobiti imalo je smanjenje prihoda iz poslovanja, unatoč racionalizaciji troškova. Kvaliteta izloženosti kreditnom riziku, mjerena udjelom neprihodujućih kredita u ukupnim kreditima, blago se poboljšala, pa je udio neprihodujućih kredita iznosio 5,4%. U skladu sa supervizorskim očekivanjima povezanima s epidemijom, kreditne su institucije zadržale dobit ostvarenu u 2019. godini te su time dodatno ojačale svoj kapital. Ukupna izloženost rizicima porasla je neznatno, pa se stopa ukupnoga kapitala dodatno povećala, na čak 24,9%.

U raspravi na Odboru istaknuta je činjenica da je Hrvatska narodna banka procijenila da je rast cijena prolaznog karaktera, te kao takav njezin propust. Dalje je navedeno da je Hrvatska narodna banka ostvarila prinose na međunarodne pričuve. Postavljeno je pitanje o uspješnosti Republike Hrvatske kod ostvarivanja prinosa u usporedbi sa drugim zemljama. Odgovoreno je da se mišljenje Hrvatske narodne banke u vezi prolaznog karaktera inflacije poklapalo sa mišljenjem Europske centrale banke. Međutim, postoji visoki rast cijena energenata. Istaknuto je da kod inflacije slijedi zaoštravanje monetarne politike. Ukoliko se prerano zaoštri monetarna politika država ulazi u recesiju,  te  Europska središnja banka na temelju takvih činjenica odgađa takve mjere. Istaknuto je da je likvidnost međunarodnih pričuva primarna, a prinosi su sekundarni. Hrvatska narodna banka je uspjela ostvariti pozitivan prinos na međunarodnu pričuvu te je taj višak uplatila u državni proračun Republike Hrvatske. Druge države su imale negativan prinos na međunarodne pričuve.
U raspravi na Odboru istaknuto je da nije bilo propusta od strane Hrvatske narodne banke. Vlada Republike Hrvatske je na vrijeme reagirala u vrijeme pandemije te je Republika Hrvatska na mediteranu ostvarila najuspješniju turističku sezonu.
Rečeno je da Hrvatska narodna banka nije doprinijela stabilnosti cijena te  tako nije izvršila svoje zadatke i nije doprinijela boljitku svojih građana. Hrvatska narodna banka je jedino ostvarila mali višak na međunarodnu pričuvu što nije njezin zadatak. Odgovoreno je da je Hrvatska narodna banka izvršila svoje zadatke te da podizanja kamata od strane Hrvatske narodne banke ne bi imao nikakav učinak u okružju niskih kamatnih stopa kod drugih država. Također je istaknuto da se porast cijena među ostalim temelji na cijeni uvoznih stvari te Hrvatska narodna banka ne može utjecati na to.
Dalje je spomenuta problematika oko prodaje dugovanja građana od strane banaka agencijama te je istaknuto da su svi svjesni problema koji se ne rješava. Odgovoreno je da je na razini Europske unije donesena direktiva koja će regulirati kupoprodaju kredita. Republika Hrvatska će implementirati takvu direktivu. Nezakoniti pritisci na građane zbog dugovanja su pitanja za policiju i pravosuđe te Hrvatska narodna banka nema nadležnost nad time. Hrvatska narodna banka prima godišnje između  800 i 1.050 prigovara potrošača na postupanja banaka. Istaknuto je da Hrvatska narodna banka nema nadzorne alate nad agencijama koju kupuju potraživanja građana. Implementacija direktive očekuje se do kraja godine. Navedeno je da je trend ustupanja potraživanja banaka drugima jako pao.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

                                                       ZAKLJUČAK

Prima se na znanje Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za prvo polugodište 2021. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

    Grozdana Perić, dipl. oec