Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 63. sjednici, održanoj 15. studenoga 2021. godine, Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak za 2021. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 22. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak („Narodne novine, broj  138/06 i 25/13), dostavila Hrvatska banka za obnovu i razvitak, aktom od 4. srpnja 2022. godine. 
Odbor je o predmetnim Izvještajima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 14. rujna 2022. godine (KLASA: 022-02/22-12/81, URBROJ: 50301-05/16-22-5), u kojem se navodi da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak  za 2021. godinu.

U uvodnom izlaganju predstavnica Hrvatske banke za obnovu i razvitak (dalje: HBOR) istaknula je da je poslovanje Hrvatske banke za obnovu i razvitak 2021. godine bilo uspješno. Tijekom 2021. HBOR je putem svojih aktivnosti odobrila 1.797 plasmana u iznosu većem od 7,7 milijardi kuna.

Strategijom poslovanja HBOR-a za razdoblje od 2020. do 2024.  godine kao strateške smjernice definirane su: 1. Poticanje razvoja tržišta vlasničkog i kvazi vlasničkog kapitala u Republici Hrvatskoj, 2. Poticanje ekonomski i socijalno uravnoteženog i održivog regionalnog, ruralnog i urbanog razvoja Republike Hrvatske, 3. Poticanje internacionalizacije i globalizacije hrvatskog gospodarstva, 4. Poticanje oporavka gospodarstva od posljedica pandemije bolesti COVID-19 te konkurentnosti uz naglasak na inovacije, digitalnu transformaciju i Industriju, 5. Poticanje klimatski i energetski neutralnog gospodarstva kroz energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i zaštitu okoliša. Aktivnosti HBOR-a tijekom 2021. bile su usklađene sa strateškim smjernicama, a poslovanje HBOR-a posebno je obilježio nastavak aktivnosti vezanih uz ublažavanje negativnih posljedica koje je na poslovanje hrvatskih gospodarstvenika imala pandemija COVID-19. Naime, radi očuvanja likvidnosti poduzeća i radnih mjesta, HBOR je poduzetnicima već na samim počecima krize, u ožujku 2020., omogućio korištenje moratorija i reprogram postojećih obaveza. Uvedeni su također novi programi kreditiranja obrtnih sredstava s kamatnom stopom već od 0 posto, a kako bi se banke potaknulo na odobravanje novih kredita poduzetnicima, HBOR je uveo nove načine osiguranja kredita te izdavanje jamstava kojima preuzima i do 100 posto rizika povrata kredita.
Osim odobrenja po Mjerama COVID-19, HBOR je nastavio s provedbom svih svojih postojećih programa kreditiranja investicija i obrtnih sredstava te financijskih instrumenata, programa izvozno-kreditnog osiguranja i poticanja razvoja tržišta rizičnog kapitala, kao i drugih aktivnosti.

Najveći dio poslovne aktivnosti odnosi se na kreditiranje – u izvještajnoj godini odobreno je 1.193 kredita u iznosu od gotovo 5 milijardi kuna. I u 2021. nastavljen je trend manje sklonosti poduzetnika prema investicijskim ulaganjima te je godina obilježena korištenjem kredita za održavanje likvidnosti. No, i u tim okolnostima više od polovice ukupnog iznosa odobrenih kredita, HBOR je odobrio za investicije. Odobreni investicijski krediti su posebno značajni jer se radi o ulaganjima koja su usmjerena na razvoj pojedinog područja, povećanje konkurentnosti poduzetnika, ulaganja u nove tehnologije i proizvodnju te nova zapošljavanja.

Najbrojniji korisnici HBOR-ovih kredita i u 2021. bili su mali i srednji poduzetnici kojima je odobreno 1.108 kredita, odnosno 93 posto ukupnog broja odobrenih kredita. Hrvatske izvoznike HBOR je tijekom 2021. podržao sa više od 700 plasmana ukupnim iznosom većim od 4 milijardi kuna.

Na 31. 12. 2021. godine izloženost HBOR-a po kreditima odobrenima u okviru Mjera COVID-19 iznosila je 1,9 milijardi kuna, a izloženost HBOR-a po osiguranim kreditima, odnosno kreditima koje su poslovne banke odobrile poduzetnicima po COVID mjerama uz HBOR-ovo osiguranje iznosila je 1,3 milijarde kuna. Budući da se od ukupne izloženost poslovnih banaka na 31. 12. 2021. u iznosu od 2,6 milijardi kuna, 1,3 milijarde kuna odnosi na kredite koje su poslovne banke odobrile uz HBOR-ove programe osiguranja, više od 70 posto svih kredita koji su odobreni poduzetnicima u okviru Mjera COVID-19 bili su podržani mjerama HBOR-a. Ovaj udio posebno dolazi do izražaja kada se uzme u obzir da HBOR zapošljava 2 posto ukupnog broja zaposlenih u hrvatskom bankovnom sustavu u kojem HBOR-ova aktiva čini 5,4 posto ukupne aktive.

U cilju osiguranja podrške izvoznicima putem povoljnijih uvjeta kreditiranja, prvenstveno tekućeg poslovanja te financiranja podmirenja kratkoročnih obveza, HBOR je polovicom 2021. uveo nove pogodnosti po programu kreditiranja “Obrtna sredstva”. Izvoznici, koji su po ovom programu definirani kao poslovni subjekti koji su ostvarili najmanje 10 posto prihoda od izvoza u posljednjoj godini za koju su dostupna financijska izvješća, mogu financirati svoja obrtna sredstva po kamatnoj stopi od 0,8 posto na rok otplate do 3 godine bez naknade za obradu zahtjeva i rezervaciju sredstava. Izravno kreditiranje izvoznika omogućeno je za iznose od 10 milijuna kuna ili više, a za niže iznose kredita izvoznici mogu podnijeti zahtjev za kreditiranje po istim uvjetima putem 11 poslovnih banaka. Za ostale subjekte i dalje su na snazi postojeći uvjeti ovog programa – kreditiranje uz kamatnu stopu od 2 posto godišnje za rok otplate do 1 godine, odnosno 3,5 posto za rok otplate do 6 godina. Krediti se odobravaju putem poslovnih banaka, a zahtjev za kredit u iznosu višem od 37 milijuna kuna može se podnijeti izravno HBOR-u.

Kako bi potaknuo ulaganja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ustanova i agencija u njihovom većinskom vlasništvu te korištenje dostupnih sredstava EU fondova, HBOR je polovicom 2021. snizio kamatne stope po programima “Investicije javnog sektora” i “EU projekti”. Uvedenim promjenama po programu „Investicije javnog sektora“, HBOR jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ustanove i agencije u njihovom većinskom vlasništvu s potpomognutih područja izravno kreditira uz godišnju kamatnu stopu od 1,1 posto, a one s ostalih područja uz 1,2 posto umjesto dosadašnjih 1,75, odnosno 2 posto. Po programu „EU projekti“ kamatna stopa za izravno kreditiranje projekata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ustanova i agencija u njihovom većinskom vlasništvu snižena je na 1,2 posto s postojećih 1,7 posto, odnosno 1,9 posto za kredite s rokom otplate dužim od 10 godina. Po oba programa za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. ustanove i agencije u njihovom vlasništvu naknada za obradu zahtjeva snižena je s 0,5 posto na 0,2 posto te se ne naplaćuje naknada za rezervaciju sredstava.

Slijedom potresa koji su pogodili pojedina hrvatska područja krajem 2020. godine, HBOR je već početkom 2021. uveo posebne pogodnosti po programima kreditiranja Investicije privatnog sektora, Poduzetništvo mladih, žena i početnika, Investicije javnog sektora i Obrtna sredstva kojima je omogućio povoljnije kreditiranje subjekata koji ulažu na području Sisačko-moslavačke županije u cilju brže obnove uništenih i oštećenih objekata i opreme, uspostavljanja redovnog poslovanja te poticanja gospodarskog razvitka na ovom području. Investicije na ovom području mogu se kreditirati uz kamatne stope od najviše 1 posto (uz mogućnost smanjenja kamatnih stopa do razine od čak 0 posto), a krediti za obrtna sredstva odobravaju se uz kamatnu stopu do najviše 0,5 posto. Ukinute su naknade za obradu kredita i izmjenu uvjeta, omogućeno je izravno kreditiranje obrtnih sredstava u iznosu većem od 100 tisuća eura te su smanjeni zahtjevi za instrumentima osiguranja. HBOR može pod istim uvjetima razmotriti i zahtjeve za kredit za oporavak od posljedica potresa poslovnih subjekata privatnog i javnog sektora koji posluju na području Zagrebačke i Karlovačke županije.

HBOR je i u 2021. nastavio doprinositi postizanju ujednačenog regionalnog razvoja putem suradnje s pojedinim županijama, općinama i gradovima. Na temelju ugovora o poslovnoj suradnji zaključenih između HBOR-a i županija, općina i gradova, poduzetnici mogu koristiti subvenciju kamatne stope na kredite HBOR-a iz sredstava županije, općine ili grada. Ugovorima je na pojedinim područjima omogućeno kreditiranje poduzetnika uz kamatnu stopu već od 0 posto. Tijekom 2021. ovi su Ugovori bili na snazi s 41 jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U 2021. nastavljena je suradnja s HAMAG-BICRO-om na jamstvenim programima, a sklopljena su i dva nova sporazuma o suradnji na jamstvenim programima:  Program dodjele državnih potpora u sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-19 za mikro, male i srednje poduzetnike koji posluju u sektorima definiranim Programom. HAMAG provodi Program u ime i za račun Ministarstva turizma i sporta. Program dodjele državnih potpora sektoru mora, prometa, prometne infrastrukture i povezanim djelatnostima u aktualnoj pandemiji COVID-19 za nove kredite za obrtna sredstva. HAMAG provodi Program u ime i za račun Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

HBOR je u 2021. nastavio provedbu postojećih Financijskih instrumenata namijenjenih privatnom sektoru: “ESIF Krediti za rast i razvoj” i “Obrtna sredstva za ruralni razvoj”, ali i onih namijenjenih javnom sektoru: “ESIF Krediti za energetsku učinkovitost u javnom sektoru” i “ESIF Krediti za javnu rasvjetu”. Kako je kriza uzrokovana pandemijom značajno utjecala na investicijske odluke poduzetnika u svim sektorima pa tako i u sektoru poljoprivrede, Ministarstvo poljoprivrede kao Upravljačko tijelo Programa ruralnog razvoja donijelo je odluku o završetku provedbe financijskog instrumenta Investicijski krediti za ruralni razvoj te prenamjeni preostalih sredstava iz tog instrumenta u financijski instrument Obrtna sredstva za ruralni razvoj, čime ukupna alokacija za taj financijski instrument iznosi 257,0 milijuna kuna. Krajem 2021. u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, osigurano je dodatnih 175,2 milijuna kuna za provedbu financijskog instrumenta „ESIF krediti za javnu rasvjetu“. Ovim povećanjem ukupno je javnom sektoru stavljeno na raspolaganje više od 327 milijuna kuna izuzetno povoljnih sredstava za ulaganje u javnu rasvjetu. Naime, zbog velike potražnje i interesa, inicijalno osiguran iznos od 152 milijuna kuna u vrlo kratkom roku je u cijelosti iskorišten.

U suradnji s resornim ministarstvima i nadležnim tijelima Republike Hrvatske, HBOR je tijekom 2021. bio aktivan sudionik izrade Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (iz Instrumenta za oporavak i otpornost – eng. Recovery and Resilience Facility, RRF). Poticanje konkurentnosti i internacionalizacije, uravnoteženog regionalnog razvoja i održivog klimatski i energetski neutralnog gospodarstva te razvoj tržišta rizičnog kapitala definirana su kao ključna područja u Strategiji poslovanja HBOR-a u razdoblju od 2020. do 2024. te će u okviru EU sredstava iz RRF-a HBOR provoditi financijske instrumente za poticanje upravo ovih područja. Stoga će biti omogućeno povoljno financiranje novih investicija privatnog i javnog sektora koje će biti usmjerene prema jačanju konkurentnosti i otpornosti ekonomije, ali i tranziciji prema zelenom i digitalnom gospodarstvu, kao temelju konkurentnosti gospodarskih subjekata u budućem razdoblju. HBOR će kroz ova sredstva, osim povoljnih kredita, omogućiti i korištenja jamstava, a dio sredstava bit će usmjeren i na razvoj novih fondova rizičnog kapitala. U tu svrhu, HBOR u okviru NPOO-a razvija nekoliko financijskih instrumenata ukupne vrijednosti 1,925 milijardi kuna. Početak provedbe planiran je u prvoj polovini 2022., a završetak 2026. godine.

Za poduzetnike i sektore koji i inače imaju otežan pristup financiranju te ulaze u grupu najrizičnijih segmenata tržišta (poduzetnici početnici, mladi poduzetnici, žene u poduzetništvu te ulaganja u slabije razvijena područja te istraživanja i razvoj) HBOR će odobravati izravne kredite iznosa od 100 tisuća eura na više.

Za male i srednje poduzetnike, ali i velika poduzeća u fazama rasta i razvoja te ulaganja u nove tehnologije i kapacitete (uključujući i sve naglašenije potrebe ulaganja u ''zelene'' tehnologije) razvijaju se modeli subvencioniranja kamatnih stopa radi snižavanja troškova financiranja kao preduvjeta za povećanje razine investicija u domaćem gospodarstvu. Subvencije kamatnih stopa predviđene su i za javne subjekte za ulaganja u nove investicijske projekte koji trebaju doprinijeti poboljšanju usluga javnog sektora kao jednog od preduvjeta povećanja kvalitete života građana i poslovanja gospodarskog sektora.

U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (dalje: NPOO) predviđen je i razvoj novog jamstvenog instrumenta. Naime, u Republici Hrvatskoj već duži niz godina postoje različite jamstvene sheme za podršku ulaganjima mikro, malih i srednjih poduzeća, iz kojih su srednje kapitalizirana poduzeća (od 250 do 3000 zaposlenih) i velika poduzeća bila isključena. Upravo uvažavajući činjenicu da se i veliki broj domaćih srednje kapitaliziranih i velikih poduzeća učestalo susreće s problemima pristupa financiranju, u okviru NPOO-a planirana je uspostava novog modela jamstava koja bi se izdavala bankama i drugim financijskim institucijama za investicije srednje kapitaliziranih i velikih poduzeća. Cilj jamstvene sheme sniziti je rizike novih investicija te potaknuti investicijska ulaganja u hrvatsko gospodarstvo.

Nove generacije poduzetnika su sklonije alternativnim izvorima financiranja, jer tradicionalni izvori ne mogu uvijek adekvatno odgovoriti na financijske potrebe brzorastućih, ali visokorizičnih kompanija. Upravo iz navedenog razloga, u okviru NPOO-a, predviđena su sredstva za dodatno jačanje malih i srednjih poduzetnika kroz ulaganja vlasničkog i kvazi-vlasničkog kapitala, a sve s ciljem da isti nastave razvoj svojih poslovnih ideja u Republiku Hrvatsku.

Na dan 31. 12. 2021. bruto izloženost HBOR-a po poslovima osiguranja izvoza iznosila je 3,59 milijardi kuna, što predstavlja rast od 14 posto u odnosu na isti dan 2020. te je ujedno i najveći iznos bruto izloženosti koji je HBOR ikad imao od početka obavljanja poslova osiguranja izvoza. Navedeni rast rezultat je snažnije aktivnosti po programima osiguranja koji su uvedeni tijekom 2020. radi pomoći gospodarstvu uslijed krize uzrokovane pandemijom COVID-19 u okviru kojih se osiguravaju krediti banaka odobreni hrvatskim izvoznicima.

Ukupna imovina HBOR-a na dan 31.12.2021. iznosi 28.249,99 milijuna kuna te je u odnosu na 2020. smanjena za 1,50 posto uslijed razduživanja po kreditnim obvezama. 
Stanje novčanih sredstava i depozita kod drugih banaka na kraju 2021. iznosi 1.966,12 milijuna kuna i čini 6,96 posto ukupne imovine te bilježi povećanje od 18,41 posto u odnosu na prethodnu godinu. 
Ukupni neto krediti smanjeni su za 2,64 posto u odnosu na prošlu godinu te na kraju 2021. iznose 23.014,52 milijuna kuna i čine 81,47 posto ukupne imovine. Ukupni bruto krediti iskazani su u iznosu od 26.329,34 milijuna kuna i smanjeni su za 3,19 posto u odnosu na prethodnu godinu. Bruto krediti ostalim korisnicima povećani su za 5,19 posto u odnosu na početak godine što je najvećim dijelom rezultat isplata za kredite prema mjerama COVID-19 i investicije javnog sektora. Bruto krediti financijskim institucijama smanjeni su za 20,35 posto u odnosu na prethodnu godinu kao rezultat prijevremenih otplata kredita. Na kraju 2021. odnos kreditnih bruto plasmana putem financijskih institucija i izravnih plasmana čini 27,00 posto prema 73,00 posto. 

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje koliko HBOR sada ima više sredstva na raspolaganju od NPOO-a zbog povećanja sredstva za NPOO-u u rebalansu proračuna.
Odgovoreno je da imaju početno inicijalno ugovorenih 1,9 milijardi kuna na raspolaganju koji će transferirati u gospodarstvo, ali rebalansom nisu dobili više novaca. Jedna od mjera je  odobravanje kredita od 100.000 eura do 1.000.000 eura za poduzetnike početnike, žene poduzetnike i mlade poduzetnike, koji su osjetljivija skupina klijenata. Druga mjera je subvencioniranje kamatnih stopa za kredite za male i srednje poduzetnike, srednje kapitalizirane firme i velike poduzetnike. Kamatna stopa na takve kredite iznosi 0,5 posto. Bez subvencija bi kamatna stopa iznosila 4 do 5 posto.
Dalje je zatražena informacija o izloženosti HBOR-a prema brodogradilištima. Odgovoreno je da se izloženost smanjila u odnosu na 2020. i 2021 godinu. Navedeno je da je Brodosplit izgradio nekoliko kruzera te su svi isporučeni. Jamstva su vraćena i krediti su vraćeni. HBOR je kod Brodosplita srednje izložen. Veća izloženost HBOR-a je kod Trećeg maja. Treći maj je od HBOR-primjerice dobio kredit za likvidnost uz jamstvo države. Kod starog Uljanika je ostalo potraživanje od 350 milijuna kuna. Ukupno HBOR nije više toliko izložen prema brodogradnji te je sada u podnošljivim okvirima.
Postavljeno je pitanje o suradnji jedinica lokalne i područne samouprave u segmentu kreditnog financiranja projekata iz NPOO-a u pogledu na visinu i rokova vraćanje kredita koji bi HBOR eventualno odobravao. Odgovoreno je da će javni sektor kroz NPOO biti obuhvaćen. Također će i njima ići subvencioniranje kamatnih stopa. Nadalje je istaknuto da HBOR ima odličnu suradnju sa jedinicama lokalne i područne samouprave te je udio javnog sektora više od četvrtine kreditnog portfelja HBOR-a. HBOR je u konstantnim razgovorima sa gradonačelnicima i županima o budućim projektima.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8 glasova  „ZA“  i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Odluke o potvrđivanju Godišnjih financijskih izvještaja 
Hrvatske banke za obnovu i razvitak za 2021. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

  PREDSJEDNICA  ODBORA
                                       Grozdana Perić, dipl. oec.