Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 35. sjednici održanoj 23. ožujka 2022. godine razmotrio Prijedlog hrvatske strategije za vodik do 2050. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. ožujka 2022. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je u srpnju 2020. godine Europska komisija predstavila Strategiju za vodik za klimatski neutralnu Europu, kojom se ističe značaj vodika u dekarbonizaciji Europe i potencijal koji vodik i vodikove tehnologije mogu imati za gospodarstvo Europske unije. 
Naglasio je da je Hrvatska među prvim članicama EU, još za vrijeme austrijskog predsjedanja Vijećem Europske unije potpisala inicijativu za vodik.
U skladu s tim, dio hrvatskog gospodarstva već tada je počeo iskazivati interes za razvijanje vodikovih tehnologija te je potreban strateški dokument koji će jasno pokazati smjer razvoja vodikovih tehnologija u Hrvatskoj. 
U skladu s Odlukom Vlade Republike Hrvatske, uspostavljena je stručna radna skupine za izradu Strategije, od strane ministra gospodarstva i održivog razvoja, koja je izradila prvi nacrt prijedloga Strategije. Nacrt prijedloga Strategije prošao je javnu raspravu sa zainteresiranim dionicima, proceduru savjetovanja sa zainteresiranom javnošću te su prikupljena mišljenja drugih nadležnih tijela državne uprave. Pristigla mišljenja i komentari uzeti su u obzir pri izradi Prijedloga Hrvatske strategije za vodik do 2050. godine (u daljnjem tekstu: Prijedlog strategije).
Ovaj Prijedlog strategije nastavlja se na ostale strateške dokumente koji su već doneseni (Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030., Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu).
Nadalje, predstavnik predlagatelja je naglasio da je Prijedlog strategije načelni strateški dokument, dok će se operacionalizacija propisati kroz druge akte, akcijske planove.
Vodik i vodikova ekonomija jedan su od važnih elemenata zelene tranzicije imajući u vidu da se radi o mediju koji ne emitira CO2, ima primjenu u više sektora (energetika, promet, industrija, i dr.) te je u skladu s dekarbonizacijom gospodarstva u svrhu ispunjavanja ciljeva Europske unije vezanih uz čistu energiju i smanjenje emisije stakleničkih plinova. Očekuje se da će ulaganja u čiste tehnologije povezane s vodikom pridonijeti razvoju kružnog gospodarstva, energetskoj tranziciji ka čistoj energiji, ali i stvaranju novih radnih mjesta povezanih s energetskom održivošću i smanjivanju rizika od klimatskih promjena.
Prijedlog strategije naglašava prednosti Hrvatske u razvijanju potencijala vezanog uz vodikovu ekonomiju te je usklađena s ciljevima EU strategije kao i s Nacionalnom razvojnom strategijom (Strateški cilj 8. „Nisko-ugljična energetska tranzicija i zaštita okoliša“ i Strateški cilj 10. „Održiva i pametna mobilnost i povezivost“ u sklopu Razvojnog smjera 3. Zelena i digitalna tranzicija). 
Nadalje, u Prijedlogu strategije razmatraju se dva ključna pravca primjene vodika, i to industrija i promet te se opisuje proizvodnja vodika, pohrana, skladištenje, korištenje, obrazovanje kao i  potencijal vodika u dekarbonizaciji gospodarstva te način na koji se taj potencijal može iskoristiti za ulaganja, regulacije, stvaranje tržišta te istraživanja i inovacije u segmentu vodikove ekonomije. Također, vodeći računa o razvojnim potrebama i potencijalima hrvatskog gospodarstva opisana su područja intervencija u okviru provedbenih mehanizama, kao i propisati strateški ciljevi, ključni pokazatelji učinka i ciljane vrijednosti pokazatelja te okvir za praćenje i vrednovanje Strategije. 
Potencijal vodika posebno je istaknut u području dekarbonizacije prometa u okviru Nacionalnog okvira politike za uspostavu infrastrukture i razvoj tržišta alternativnih goriva u prometu, gdje je navedena potreba uspostave infrastrukture za vodik.
Naglašeno je da je Hrvatska prepoznala svoj mogući doprinos u savezu za vodik, baterije i ostale komponente za električne automobile, medicinske proizvode, čipove te je uključena zajedno sa Slovenijom i talijanskom regijom Furlanija-Julijska krajina u projekt „Dolina vodika Sjeverni Jadran“.

Članovi Odbora pohvalili su Prijedlog strategije. Rasprava se u bitnome odnosila na koju vrstu vodika će se fokusirati Hrvatska,  njegovu primjenu u željezničkom i trajektnom prometu, mogući broj i  teritorijalna pokrivenost punionicama, planiranju izgradnje punionica i za plovila, uključivanje tvrtki na promjenu tehnologije i korištenje vodika kao energenta.

Predstavnik predlagatelja je istaknuo da je prioritet Hrvatske zeleni vodik, široke primjene.
 Naglasio je da je u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurano 100 mil. kuna, a u okviru Operativnog programa konkurentnost i kohezija 60 mil. kuna, koja sredstva su planirana za izgradnju infrastrukture, za sada 10 punionica (raspisat će se javni poziv i odrediti mikrolokacije, kao i razmotriti izgradnja punionice za plovila).
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture također analizira mogućnosti primjene vodika za željeznicu (duge neelektrificirane pruge).
Tvrtke, obveznice plaćanja penala za CO2 emisije imaju motiv za prijelaz na nove tehnologije.    

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno, sa 10 (deset) glasova ”ZA” odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

Hrvatske strategije za vodik do 2050. godine

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.                            

PREDSJEDNIK ODBORA 

                                Žarko Tušek