Uz prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske  za 2017. godinu i projekcija za 2018.   i 2019. godinu podnose se i :
          -  Prijedlozi  financijskih planova za 2017. godinu i projekcija za 2018. i   2019. godinu:
                 -     Hrvatskih voda,
                 -     Hrvatskih cesta,
                 -     Centra za restrukturiranje i prodaju,
                 -     Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
                 -     Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka
                 -     Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje

                 - Prijedlog Državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za  2017. godinu   i projekcije za 2018. i 2019. godinu   (konsolidirano)

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 21. sjednici održanoj 8. studenoga 2017. godine, razmotrio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za  2017. godinu  i projekcija za 2018. i 2019. godinu  kao i  prijedloge  financijskih planova za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu:  Hrvatskih voda, Hrvatskih cesta,  Centra za restrukturiranje i prodaju,  Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i  Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela  Vlada Republike Hrvatske, aktom od  2. studenoga  2017. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 179. stavak 2 Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
 
U uvodnom izlaganju  predstavnica predlagatelja izvijestila je da se ovim izmjenama i dopunama Državnog proračuna proračunski prihodi za 2017. godinu povećavaju za 875,8 milijuna kuna, i to prvenstveno  zbog rasta poreznih prihoda i doprinosa koji su u odnosu na plan povećani za 2,4 milijarde kuna. Najznačajnije smanjenje prihoda bilježi kategorija pomoći i to za 1,9 milijardi kuna, što je rezultat dinamike provođenja projekata financiranih iz EU fondova s kraja 2017. na početak 2018. godine. Novim planom proračuna za 2017. godinu ukupni prihodi iznosit će 122,5 milijardi kuna. Pozitivna kretanja u domaćem gospodarstvu rezultirala su i međugodišnjim realnim rastom BDP-a od 2,7% u prvom polugodištu 2017. godine dok se gospodarski rast u 2017. očekuje na razini od 3,2% povećanja BDP-a.

Ukupni rashodi Državnog proračuna za 2017. godinu smanjuju se za 1,6 milijardi kuna tako da će umjesto 128, 4 milijarde kuna iznositi 126,8 milijardi kuna.  Na smanjenje rashoda najviše je utjecalo smanjenje rashoda za nabavu nefinancijske imovine i to za 820,3 milijuna kuna, smanjenje financijskih rashoda i to za 794,3 milijuna kuna te smanjenje subvencija u iznosu od 282,6 milijuna kuna.
Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 122,5 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 126,8 milijardi kuna, manjak Državnog proračuna za 2017. godinu planiran je u iznosu od 4,3 milijarde kuna odnosno 1,2 % BDP-a , što predstavlja smanjenje od 2,5 milijardi kuna ili 0,7 postotnih bodova BDP-a.

Prihodi poslovanja izvanproračunskih korisnika u 2017. godini planirani su u iznosu od 30,7 milijardi kuna, što je povećanje od 253,2 milijuna kuna u odnosu na prethodni plan. Povećanje prihoda poslovanja odnosi se na sve izvanproračunske korisnike osim Hrvatskih voda.
Rezultat svega navedenog je ukupni manjak proračuna opće države koji će iznositi 1% bruto domaćeg proizvoda pri ćemu će Državni proračun bilježiti razinu manjka od 1,2%  BDP-a dok će izvanproračunski korisnici ostvariti višak od 0,3% BDP-a.  Očekivani manjak jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave je 0,1% BDP-a.
Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta planira povećanje od cca 78 milijuna kuna, Ministarstvo državne imovine od cca 14 milijuna kuna a Ministarstvo zaštite okoliša i energetike planira manjak od 167 milijuna kuna u 2017. godini.

U raspravi koja je uslijedila predstavnica predlagatelja pojasnila je da je reprogramiranje dugova zbog manjih kamatnih stopa rezultiralo u konačnici manjim dugom, kao i  da su ovim rebalansom u jednom dijelu podmirene obveze države iz prijašnjih godina, pri čemu je posebno istaknuta farmaceutska industrija čiji dug se ovim rebalansom sa 2 milijarde 757 tisuća kuna smanjuje na cca 2 milijarde. U raspravi je također ukazano da su štete od elementarnih nepogoda procijenjene na 2,4 milijarde kuna dok je za sanaciju predviđeno cca 100 milijuna kuna iz državnog proračuna. Predstavnica predlagatelja pojasnila je da će dio saniranja šteta biti pokriven novcem iz fondova Europske unije. Također je pojašnjeno da će novi Zakon o financiranju lokalne uprave i samouprave donijeti znatno više sredstava tim jedinicama. Na pitanje vezano za razmišljanje o smanjenju PDV-a zbog punjenja proračuna po osnovu PDV-a više od planiranog, predstavnica predlagatelja odgovorila je da se za sada o tome ne razmišlja a pojasnila je i da će se mijenjati zakonodavni okvir za kapitalne projekte. Ujedno je odgovorila da je pitanje uprihodovanja po osnovu PDV-a za ugostiteljsku djelatnost nadležnost Porezne uprave.    

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 9 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“ glasova  odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje
 

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2018. I 2019. GODINU

te sljedećih prijedloga financijskih planova za 2017. i projekcije za 2018. i 2019. godinu

-Hrvatskih voda,
-Hrvatskih cesta,
-Centra za restukturiranje i prodaju,
-Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
-Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka,
-Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Darinko Kosor