Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 14. sjednici održanoj 16. rujna 2008., razmotrio je Prijedlog zakona o Državnom inspektoratu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. srpnja 2008., uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Nakon uvodnog izlaganja  predstavnika predlagatelja u raspravi je pozdravljena  činjenica da je u odnosu na postojećih 11 izmjena i dopuna Zakona, predložen cjelovit tekst zakona i da će to omogućiti i inspektorima Državnog inspektorata, ali i svim pravnim i fizičkim osobama čije je poslovanje i rad u djelokrugu ovog Zakona, lakšu primjenu i tumačenje zakonskih odredbi. Također, pozdravljena je činjenica da je vezano uz uvjete staža i stručne spreme za pojedina radna mjesta u Državnom inspektoratu, novim Zakonom prati se situacija na tržištu kadrova i radno mjesto inspektora čini atraktivnijim. Odbor važnim drži i usklađivanje Zakona s iskustvima i pravnom stečevinom EU, što bi u njegovoj provedbi i kao rezultat inspekcijskog rada trebalo značajno utjecati na bolju zaštitu potrošača, suzbijanje sive ekonomije, rada na crno i nelojalne tržišne utakmice, i drugo.

U raspravi koja je uslijedila, predstavnik Hrvatske obrtničke komore izrazio je stajlište da su predviđene novčane kazne za obrtnike previsoke, a da u svome radu Državni inspektorat treba rigoroznije kažnjavati za prekršaj fizičke osobe. Kako su u raspravi izražene nedoumice o pojmu fizičke osobe, navedeni je pojam definiran na način da su to one fizičke osobe  koje nemaju registriranu niti jednu djelatnost. Predstavnik HOK-a dao je primjedbu i na članak 3. stavak 2. ovog zakonskog prijedloga, te predložio da u nadležnost Državnog inspektorata prilikom obavljanja nadzora nad drugim djelatnostima, osim obrta budu dodana i trgovačka društva. Primjedba je dana i na članak 64. stavak 3. koji bi osim novčane kazne trebao propisivati i druge sankcije – kaznena odgovornost ili čak prestanak  rada fizičkih osoba obrtnika koji ne dozvole inspektoru privremeno oduzimanje dokumentacije ili predmeta koji služe kao dokaz u upravnom i sudskom postupku. Jedinstveno je mišljenje članova Odbora da je zbog pravovremenog spriječavanja mogućih prekršaja, potrebno strogo kažnjavati za prekršaje pravne osobe i odgovorne fizičke osobe u njima, kad kod njih rade radnici na crno. Kad se govori o kažnjavanju fizičkih osoba koji nemaju registriran obrt ili neku drugu djelatnost, predstavnik predlagatelja istaknuo je da  inspektori u navedenom slučaju imaju problem u postupanju jer moraju poštivati ustavne odredbe temeljem kojih nemaju ovlaštenje ući u kuću ili stan zbog obavljanja inspekcijskog nadzora. Svi članovi Odbora podržali su donošenje ovog Zakona, ocijenivši ga jednim od važnih dokumenata za suzbijanje korupcije u RH.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome  saboru predložiti donošenje

ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU

sa sljedećim

AMANDMANOM:

U članku 3. stavak 2. mijenja se i glasi:
„Državni inspektorat obavlja nadzor i nad drugim djelatnostima koje fizičke i pravne osobe obavljaju sukladno Zakonu o obrtu ako posebnim zakonom nije određena nadležnost drugog tijela državne uprave.“

Obrazloženje:

Prihvaćanjem ovog amandmana postigao bi se jasniji izričaj Zakona u pogledu nadzora nad primjenom svih zakona i drugih propisa koji čine djelokrug Državnog inspektorata. Osim toga predloženi amandman je u suglasju članka 1. Zakona o obrtu, kojim se uređuje pod kojim uvjetima se obavlja obrt kao samostalna djelatnost od strane fizičkih i pravnih osoba.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina prof. dr. sc. Dragana Kovačevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Dragan Kovačević