Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 13. sjednici održanoj 5. travnja 2017. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 116, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora,  dostavila  Vlada Republike Hrvatske, aktom od  31. ožujka 2017. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Zakonu  raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja pojasnili su da je osnovni cilj donošenja ovoga zakona zaštita održivosti poslovanja trgovačkih društava od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku koja utječu na ukupnu gospodarsku, socijalnu i financijsku stabilnost države. Sljedom navedenog, njime se ispunjavaju ustavna načela koja se odnose na uređeni pravni poredak i koja predstavljaju dio ukupnih mjera javnih politika Vlade Republike Hrvatske. Zakonom se propisuju pretpostavke za otvaranje postupka izvanredne uprave, sam postupak izvanredne uprave, pravne posljedice njegova otvaranja i provedbe, tijela koja ga provode, žalbeni postupak,nagodbu između dužnika i vjerovnika itd. Za primjenu ovoga zakona na određeno trgovačko društvo kumulativno  moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti: a) da u kalendarskoj godini kaja predhodi u kojoj je otvoren postupak izvanredne uprave društvo odnosno njegova ovisna društva zapošljavaju više od 5.000 radnika b) da postojeće obveze dužnika i njegovih ovisnih društava iznose više od 7.500.000.000,00 kuna.

U raspravi koja je uslijedila izneseno je stajalište da je reakcija Vlade Republike Hrvatske zakašnjela te da se postavljanjem povjerenika, kako je to propisano ovim Zakonom, Vlada miješa u poslovanje privatne tvrtke i preuzima odgovornost za evenutalnu štetu. Također je istaknuto da nemogućnost pokretanja postupaka unutar roka od 15 mjeseci protiv Uprave nije dobro riješenje kao što nije dobro rješenje niti favoriziranje banaka, što ovaj Zakon omogućava. Ukazano je da je u proteklom periodu u Republici Hrvatskoj propalo malih i srednjih tvrtki sa više od 40 tisuća zaposlenih te da upravo takove tvrtke nisu, u svojstvu vjerovnika, dovoljno zaštićeni odredbama ovoga Zakona. Također je ukazano na činjenicu da su vjerovnici krenuli u naplatu svojih potraživanja preuzimanjem dionica a upozoreno je i na model aktiviranje mjenica koje se vraćaju svojim dužnicima. Izraženo je i stajalište da će u procesu restrukturiranja sve što nije bitno za osnovnu djelatnost biti ugašeno te da treba aktivirati sve mehanizme ublažavanja povećanja nezaposlenosti. Sugerirano je i donošenje Pravilnika kako bi se što brže i lakše mogli rješavati oni problemi koji nisu propisani odredbama ovoga Zakona.

U odgovoru na postavljena pitanja predstavnici predlagatelja pojasnili su da je tek nakon snižavanja rejtinga Agrokora Vlada dobila početna saznanja o stanju o tom koncernu te da je uočavanjem rizika poslovanja istog odmah započela sa donošenjem mjera. Pojašnjeno je i da se, kada se govori o povjereniku,  zapravo radi o predstečajnoj proceduri što znači da tim momentom prestaje redovito poslovanje. Srce ovoga Zakona je isplata vjerovnika koji imaju dospjele tražbine u prvom koraku. Ukazano je i na članak 49. i 50. Ustava Republike Hrvatske, koji predstavljaju ustavno pravni temelj za donošenje ovoga Zakona. Što se tiče mjenica pojašnjeno je da postoje dvije vrste mjenica  i to mjenice vezane za isporuku roba i usluga i one koje to nisu, uz napomenu da Vlada nema podataka o iznosima iz mjenica. Podatke o tome trebala bi imati Hrvatska narodna banka. Predstavnici predlagatelja pozvali su na  dogovor svih strana u slučaju Agrokora, kako bi se našlo najbolje rješenje i umanjila šteta.   

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa  7 glasova „za“ i   3 glasa „protiv“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O POSTUPKU IZVANREDNE UPRAVE U TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA OD SISTEMSKOG ZNAČAJA ZA REPUBLIKU HRVATSKU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Darinko Kosor