Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 38. sjednici, održanoj 20. veljače 2020. godine, raspravljao je o Izvješću pučke pravobraniteljice za 2018. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila pučka pravobraniteljica, aktom od 28.ožujka 2018. godine. Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/19-12/13, Urbroj: 50301-25/16-19-19 od 7. studenog 2019.

Podnositeljica izvješća naglasila ja kako izvješće sadrži analizu i ocjenu postupanja tijela javne vlasti  u svim područjima zaštite ljudskih prava i sloboda. Predloženo je 209 preporuka od kojih je 26 % Vlada u cijelosti prihvatila dok se na preko pola preporuka Vlada nije očitovala.  Ured je u 2018. godini postupao  po 5.082 predmeta, a zaprimljeno je 8,6% više pritužbi građana nego prethodne godine.  

Postupno je po 779 predmeta koji se odnose na diskriminaciju, najviše na području rada i zapošljavanja (42,9%), slijedi pristup dobrima i uslugama (7,3%), zatim javno informiranje, mediji i uprava s po 6,6%. Najzastupljenija diskriminacijska osnova je etička pripadnost, osobito pripadnika romske i srpske nacionalne manjine. Romi su suočeni s preprekama u zapošljavanju, stanovanju, zaštiti zdravlja i velikoj društvenoj isključenosti. Samo 26% romskih djevojčica pohađa srednju školu, samo 25% Roma integrirano je s većinskim stanovništvom dok ostatak živi u izoliranim naseljima s lošim uvjetima stanovanja te lošom dostupnosti komunalnih i infrastrukturnih usluga. Pripadnici srpske nacionalne manjine uznemiravaju se radi nacionalnog podrijetla, diskriminiraju pri zapošljavanju radi srpskog jezika, a prisutan je višegodišnji trend pogoršanja odnosa većinske javnosti te pojedinih političkih i javnih aktera prema srpskoj zajednici. Istraživanje međuetničkih stavova roditelja i djece pokazalo je da djeca reflektiraju okolinu u kojoj žive a koja je i dalje opterećena ratom. 

Suradnja s nadležnim državnim tijelima je ocjenjena kao uglavnom dobra, a ohrabruje što su za pripremu ovog izvješća sva državna tijela dostavila tražene podatke. Odgovori državnih tijela su često nepravovremeni, formalni, vrlo šturi i ne odgovaraju na suštinu postavljenih pitanja. Posebno je zabrinjavajuća praksa MUP-a koji uskraćuje pristup i neposredan uvid u podatke u informacijskom sustavu o postupanjima prema iregularnim migrantima pri čemu se služe argumentima koji nisu utemeljeni na pravu. Na taj način onemogućava se Pučkoj pravobraniteljici efikasno provođenje poslova i ovlasti predviđenih nacionalnim preventivnim mehanizmom, krši se Zakon o pučkom pravobranitelju te Zakon o tajnosti podataka. 

Hrvatska je i dalje suočena s iseljavanjem stanovništva, najviše mladih, a mjere demografske politike donose se ad hoc i svode se na povećanje rodiljnih naknada, novčanih pomoći, produljenju rada vrtića. Navedenim mjerama povećava se kvaliteta života, ali ostaje dojam da mjere nisu rezultat analize stanja i dugoročnog promišljanja. Ohrabruje što se preporuke iz Izvješća od 2017. g. uvažavaju u većoj mjeri čemu je doprinos dao i Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina održavanjem tematske sjednice. Zabrinjavajuće je veliko nepovjerenje građana u institucije, a mnogi građani su zbog siromaštva onemogućeni u ostvarivanju svojih prava, osobito osobe starije životne dobi. Nedostatak socijalnih, zdravstvenih, komunalnih usluga, prometna izoliranost svakodnevnica su mnogih građana osobito u ruralnim područjima i na otocima (primarne, pedijatrijske, dentalne, ginekološke zdravstvene zaštite). 

Uočen je velik stupanj nepovjerenja prema pravosuđu, a građani ukazuju na neujednačenost sudskih odluka zbog čega se osjećaju nejednaki pred zakonom, navode spregu izvršne i sudbene vlasti koju smatraju glavnim uzrokom nefunkcioniranja sustava. 

Unatoč novom Zakonu o pravima hrvatskih branitelja u 2018.g zaprimljeno je 70 % više pritužbi vezanih uz prava branitelja i njihovih obitelji, koje su se najčešće odnosile na nepriznavanje statusa hrvatskih branitelja ili HRVI-a, teško socijalno stanje branitelja, nepriznavanje vremena provedenog u domovinskom ratu, stambeno zbrinjavanje, dužinu postupaka u kojima se utvrđuju prava branitelja. 

U nacionalnom preventivnom mehanizmu zabilježena su nečovječna i ponižavajuća postupanja, nedostatak učinkovite istrage o protjerivanjima migranata uz uporabu sredstava prisile, koji ostavlja prostor za sumnju i otklanja mogućnost prevencije. U dijelu koji se odnosi na osobe lišene slobode zabilježena su poboljšanja, no ne i sustavne promjene tako da su zatvori i dalje prenapučeni, a prisutni su i problemi vezano uz ostvarivanje zdravstvene zaštite. Građani se i dalje tuže na propuste policije te njihovo neetičko i neprofesionalno postupanje. Značajan je broj pritužbi koje se odnose na prekoračenja ovlasti policije u postupcima u kojima se koristi tjelesna snaga. 

U  raspravi su članovi Odbora rekli kako je Godišnje izvješće pokazatelj stanja ljudskih prava u Hrvatskoj koje moramo uvažiti. Ured pučkog pravobranitelja važan je pokazatelj demokratizacije društva te je iznimno važno očuvanje autonomije što  uvelike ovisi od podrške koju ima od Hrvatskoga Sabora. Pohvalno je što su sva ministarstva odgovorila na preporuke Pučke pravobraniteljice kao i da je postupano po 65% preporuka iz 2017.g., dok je kao nedopustivim ocijenjena činjenica da na 50 % preporuka iz ovog izvješća nisu dostavljena očitovanja nadležnih tijela. Iz Izvješća proizlazi da se govor mržnje ne prepoznaje kao motiv zločina i ne procesuira se. U javnosti je prisutan govor mržnje što osobito zabrinjava kada ga upotrebljavaju javne osobe ili političari koji bi svojim primjerom trebali graditi društvo utemeljeno na toleranciji i uvažavanju različitosti. 

U raspravi je izneseno kako ne ohrabruje činjenica što mnogi građani imaju osjećaj da je pravosudni sustav neučinkovit te u svojim pritužbama ukazuju na dugotrajnost postupaka i nejednakosti pred zakonom te što u svojim pritužbama ukazuju na korumpiranost sudaca, neuvažavanje dokaza predočenih sudu, neujednačenost sudskih odluka i dugotrajnost postupaka. Vezano uz zatvorski sustav ukazano je kako su prisutni problemi u odnosu na prekapacitiranost pojedinih zatvora te premali broj zaposlenih osobito zdravstvene struke. Istaknuto je i da se mora voditi računa da se rehabilitiraju manji prijestupnici, a ne da se od njih stvaraju kriminalci

Na javnoj televiziji još nije osnovana redakcija za nacionalne manjine, a manjinski sadržaji su marginalizirani u dvije tjedne emisije na javnoj televiziji. Nadalje, Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije poduzelo mjere kojima bi se omogućilo registriranje škola na manjinskom jeziku u Vukovarsko-sremskoj županiji. Vezano uz romsku nacionalnu manjinu istaknuto je kako se što prije mora donijeti akcijski plan za uključenje Roma, kao i da se odnos romskog i većinskog stanovništva u međimurskoj županije ne smije svoditi na sigurnosni problem već je potrebno formiranje interdisciplinarnih timova. Zbog problematičnih pojedinaca koji predstavljaju manjinu unutar romske nacionalne manjine ne smiju se stigmatizirati svi pripadnici romske zajednice. Istaknuto je da je romska nacionalna manjina često diskriminirana u području zapošljavanja, no navedeni su i pozitivni primjeri kao Mursko Središće u kojem se pripadnici romske manjine zapošljavaju na javnim radovima te ustanovama. Ukazano je na antimanjinske referendume kojima se žele smanjiti manjinska prava. Prava manjina u javnosti se predstavljaju kao ugrožavanje prava većine. Istaknuto je kako bi se iz referenduma morala izuzeti pitanja koja se tiču ljudskih i manjinskih prava, a kako se ta Ustavom zagarantirana prava ne bi mogla dovesti u pitanje.  

U odnosu na prava migranata i osoba pod međunarodnom zaštitom u raspravi je upozoreno na preporuke koje se odnose na pravovremeno i transparentno obavještavanje o razmještaju migranata, o potrebi da se intenzivira informiranje i programi učenja hrvatskog jezika za osobe pod međunarodnom zaštitom, te da se donesu strategije jedinica lokalne samouprave kako bi se osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita što uspješnije integrirale u lokalnu zajednicu. 

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je jednoglasno (13 glasova „ZA“)  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće pučke pravobraniteljice za 2018. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Tomislava Žagara, potpredsjednika Odbora.  

            PREDSJEDNIK ODBORA

            prof. dr. sc. Milorad Pupovac