Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 39. sjednici, održanoj 12. ožujka 2020. godine, raspravljao je o Izvješću o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2018. godinu za potrebe nacionalnih manjina, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. kolovoza 2019. godine.

Uvodno je podnositeljica Izvješća iznijela kako je 2018. godine za potrebe nacionalnih manjina utrošeno ukupno 32.382.658,58 kuna, što je 20,9 % više nego 2017. godine. Istaknula je i kako su jedinice lokalne samouprave u kojima je obvezna ravnopravna uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina, uglavnom uskladile statute s Ustavnim zakonom, ali da je potrebno uložiti napore u promicanje svijesti o vrijednosti manjinskih jezika kao integralnog dijela kulturne baštine Republike Hrvatske.  

Zastupljenost nacionalnih manjina u tijelima državne uprave, pravosudnim tijelima i pojedinim lokalnim jedinicama je nedostatna. Stoga su potrebni pojačani napori da bi se povećao njihov udio. U tijelima državne uprave bilo je zaposleno 3,24 % pripadnika nacionalnih manjina, što predstavlja blagi pad u odnosu na 2017. godinu, kada je taj udio iznosio 3,34%. U lokalnim jedinicama koje imaju obvezu zapošljavati pripadnike nacionalnih manjina, na dan 31. prosinca 2018. godine ukupno je bilo zaposleno 3,31% pripadnika nacionalnih manjina. 

Analiza provedbe Nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine ukazuje na kontinuirani napredak u integraciji pripadnika romske nacionalne manjine u društvo kao i njihovu sve veću uključenost u aktivnosti koje tome pridonose. U tom smislu sustavno su se poduzimale aktivnosti u područjima: obrazovanja, zapošljavanja i uključivanja u gospodarski život, zdravstvene zaštite, socijalne skrbi, prostornog uređenja, stanovanja i zaštite okoliša, rješenja statusnih pitanja, suzbijanja diskriminacije i pomoći u ostvarivanju prava. 

U području razvijanja tolerancije prema različitosti i suzbijanju diskriminacije organiziran je ciklus stručnih seminara o odredbama Kaznenog zakona vezano uz zločin iz mržnje i govor mržnje za suce, državne odvjetnike, policiju, odvjetnike i predstavnike organizacija civilnoga društva, posebno vezano uz zločin iz mržnje prema predstavnicima nacionalnih manjina, a u cilju upoznavanja s problematikom zločina iz mržnje i govora mržnje, i zakonodavstvom te pojavnosti u Republici Hrvatskoj. 

U području kulturne autonomije nacionalnih manjina kontinuirano se financira opremanje knjižnica, novinska i književno-nakladnička djelatnost, glazbeno-scenska djelatnost i kulturno-umjetnički amaterizam, likovna, filmska djelatnost, međunarodna kulturna suradnja, arhivska i muzejsko-galerijska djelatnost i zaštita kulturne baštine nacionalnih manjina, a putem Savjeta za nacionalne manjine financiraju se razni programi udruga i ustanova nacionalnih manjina. 

U raspravi koja je uslijedila istaknuto je kako je izdvajanje za romsku nacionalnu manjinu u Međimurskoj županiji premalo, osobito kad se usporedi s brojem pripadnika te nacionalne manjine te izdvajanjima u drugim županijama i Gradu Zagrebu. Vezano uz pravo na uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina istaknuto je kako su u Gradu Vukovaru uklonjene i zadnje ploče sa tijela državne uprave na  jeziku i pismu srpske nacionalne manjine, dok u Gradu Vrbovskom do danas nisu ni postavljene. 

Vezano uz financiranje istaknuto je kako su u Izvješću korišteni podaci o  izdacima za financiranje prava nacionalnih manjina vezani na prava iz drugih zakona, a ne na prava koja proizlaze iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Primjerice sredstva za stambeno zbrinjavanje vezana su uz Zakon o stambenom zbrinjavanju. Isto se odnosi i na financiranje vjerskih zajednica, za što se sredstva osiguravaju temeljem ugovora sa vjerskim zajednicama te putem komisije za vjerske zajednice, a ne putem Ureda za ljudska prava. Iz izvješća proizlazi kako je za nacionalne manjine 15 milijuna kuna utrošeno na poziciji Ministarstva kulture te 35 milijuna kuna na poziciji Ministarstva obrazovanja, no nacionalne manjine nisu u cijelosti upoznate za što su ta sredstva utrošena. Iako je udio nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu 7,67 %, u javnim medijima su sadržaji o njima prisutni sa svega 1,6 %, što je premalo. 

U raspravi je izneseno kako je pravo na obrazovanje pripadnika nacionalnih manjina vrlo šaroliko te u Izvješću nije prikazana realna slika. Vezano uz obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina, model C ili ne postoji, ili je siromašan. Naglašeno je kako Vukovarsko-srijemska županija odbija prenijeti osnivačka prava na općine u kojima je utvrđeno pravo srpske nacionalne manjine na ravnopravnu uporabu jezika i pisma, a što je zakonska obveza županije, pa je na taj način onemogućena registracija škola na manjinskom jeziku. 

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je većinom glasova  (8 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“)  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2018. godinu za potrebe nacionalnih manjina

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Tomislava Žagara, potpredsjednika Odbora.  

            PREDSJEDNIK ODBORA

            prof. dr. sc. Milorad Pupovac