Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 2. sjednici, održanoj 7. listopada 2020. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2019. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada, aktom od 24. kolovoza 2020. godine.

Odbor je Izvješću o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2019. godinu razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom u uvodnom izlaganju istaknula je da je u Registru osoba s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo registrirano je 496.646 osoba s invaliditetom. U 2019. godini zaprimljeno je 2.172 pritužbe građana što je povećanje za 12% odnosu na 2018. godinu. Najveći broj pritužbi odnosi se na socijalnu skrb, obrazovanje i rad.

Prava osoba s invaliditetom najčešće su kršena u području pristupačnosti i mobilnosti te području  socijalne zaštite koje je godinama područje u kojem Pravobraniteljica zaprima najviše pritužbi te u kojima se najčešće krše prava osoba s invaliditetom. Pritužbe na postupke vještačenja djece s teškoćama u razvoju, te osoba s invaliditetom porasle su za 37 % u odnosu na prethodnu godinu što ukazuje na nezadovoljstvo načinom i ulogom vještačenja.

Osobe s invaliditetom u povećanom su riziku od siromaštva a zaposleno je samo 6% radno aktivnih osoba sa invaliditetom. Naknade namijenjene uključivanju u život zajednice pretežno se koriste za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. U području zapošljavanja i rada, nisu osigurani poticaji kojima bi se financirao prijevoz na posao za teško pokretne osobe sa invaliditetom i naknada plaća kao nadomjestak do iznosa pune plaće za rad u nepunom radnom vremenu. Rad u punom radnom vremenu i nemogućnost dolaska na posao kod mnogih osoba sa invaliditetom predstavlja glavnu zapreku za prihvaćanje i zadržavanje zaposlenja.

Tijekom 2019. godine pravobraniteljica za osobe s invaliditetom je uputila 410 preporuka / upozorenja javno pravnim tijelima. U postupku donošenja propisa dala je 45 mišljenja i/ili prijedloga izmjena i dopuna za 32 propisa.  Vezano uz primarna prava za osobe sa invaliditetom trebao je biti donijet Zakon o inkluzivnom dodatku, Zakon o osobnom asistentu i novi Zakon o socijalnoj skrbi, isto nije učinjeno.

U raspravi je pohvaljeno Izvješće pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, a zabrinjavajuća je niska obrazovna struktura osoba sa invaliditetom. Naime, osobe s invaliditetom čine 10% stanovništva a gotovo 70% ima završenu samo osnovnu školu ili niže obrazovanje. Društvena zajednica bi se morala više uključiti kako bi se osobama s invaliditetom osiguralo potpuno i kvalitetno sudjelovanje u svim područjima života, te postupati bez predrasuda i bez fizičkih i administrativnih barijera. Javno pravna tijela morala bi više pažnje obratiti prilikom informiranja osoba s invaliditetom o njihovim pravima te im pravovremeno davati informacije o pravima i načinu njihova ostvarenja. Zabrinjava jako mali broj zaposlenih osoba sa invaliditetom što povećava ionako velik rizik od siromaštva u toj populaciji što dovodi do povećanja socijalne i društvene isključenost.  Istaknuta je potreba za žurnim izmjenama propisa o socijalnoj skrbi, inkluzivnom dodatku te drugih propisa kojima bi se omogućilo uključenost osoba s invaliditetom u život zajednice.

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina većinom je glasova (8 glasova «ZA», i 1 glas „SUZDRŽAN“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg  z a k lj u č k a

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU PRAVOBRANITELJA ZA OSOBE SA INVALIDITETOM ZA 2019. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr. sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac