Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 12. listopada 2022. godine razmotrio je Prijedlog zakona o sportu, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. rujna 2022. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je da je važeći Zakon o sportu donesen 2006. godine, te je u međuvremenu deset puta mijenjan i nadopunjavan. Novim Zakonom o sportu želi se riješiti niz  izazova u funkcioniranju sustava sporta, te implementirati mjere Nacionalnog programa sporta koji je Hrvatski sabor usvojio u lipnju 2019. godine.

Prijedlogom ovog Zakona realiziraju se i mjere iz Programa Vlade Republike Hrvatske koji je predvidio uspostavu jasnih i transparentnih kriterija u vrednovanju Programa javnih potreba u sportu, uspostavu kategorizacije sportova, kao i osiguravanje veće potpore poboljšanju zdravstvenog statusa građana, uključujući i daljnji razvoj sporta u okviru odgojno-obrazovnog sustava. Na jasan se način definira sustav sporta kako bi se unaprijedio status sportaša, i kvaliteta obavljanja sportskih djelatnosti, te potaknulo što više djece i mladih na bavljenje sportom. Osim toga, jasnije se definira i sustav financiranja sporta, kao i nadzor nad trošenjem sredstava. Jedan od najvažnijih noviteta odnosi se na donošenje kategorizacije sportova, koja će postati i temelj za dodjelu financijskih sredstava. Kategorizaciju će provoditi krovna sportska udruženja, Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih, svaki za sportove iz svoje nadležnosti. Osnovni kriteriji kategorizacije propisani su ovim Prijedlogom zakona: masovnost sporta u Republici Hrvatskoj, zastupljenost u Europi i svijetu, uspješnost u ostvarenju sportskih rezultata, te udio djece i mladih u ukupnom broju sportaša pojedinog sporta. Drugi važan novitet odnosi se na plaćanje doprinosa, odnosno mirovinskog i zdravstvenog osiguranja vrhunskim sportašima I. kategorije, s uspostavljenim imovinskim cenzusom. Također, uvodi se nacionalna stipendija za vrhunske sportaše I., II. i III. kategorije. Uvode se trajne naknade za trenere osvajača olimpijskih, paraolimpijskih i olimpijskim medalja gluhih, jer su to do sada imali sportaši, a nesporna je uloga trenera u njihovim uspjesima. 

Nadalje, novitet je i izravno izdvajanje iz Državnog proračuna za županijske sportske zajednice, kako bi se osiguralo financiranje troškova stručnog rada i poboljšanje materijalnih uvjeta za provedbu programa za djecu i mlade do 18 godina. Tim će se sredstvima klubovima u najslabije razvijenim sredinama i onima koji imaju malu mogućnost izdvajanja za sport omogućiti financiranje trenera, opreme i svih rekvizita za djecu, kako bi se ona mogla u najvećem mogućem broju baviti sportom. 

Prijedlogom zakona jasnije su definirana i ulaganja u sportsku infrastrukturu, odnosno predviđeno je donošenje mreže sportskih građevina temeljem koje će biti moguće nastaviti ciljano ulagati u sportsku infrastrukturu kako bi ravnomjerno na području cijele Republike Hrvatske sport učinili dostupnim svima, od rekreativaca do vrhunskih sportaša. 

Predsjednica Nacionalnog vijeća za sport ističe važnim da je Ministarstvo turizma i sporta u izradu zakona uključilo sve dionike u sportu. Postoji volja da se saslušaju svi problemi da se ispravi sve što je detektirano problemom u praksi. Prijedlog u velikoj mjeri rješava sve uočene probleme u dosadašnjoj provedbi Zakona o sportu. Sve mjere koje se odnose na poboljšanje statusa sportaša i trenera su dobrodošle i usmjerene su neposredno na ciljane skupine. Definiranje registra nacionalnog sustava u sportu uvelike će pomoći u realizaciji sporta jer daju uvid i kvalitetnu analizu postojećeg stanja kao preduvjeta za daljnja poboljšanja i planiranje u sustavu sporta. Nacionalno vijeće za sport dalo je dodatne prijedloge i sugestije, od kojih je većina prihvaćena. Sport je heterogeno područje, no tri su segmenta važna: sportska infrastruktura, stručni kadrovi i financiranje. Govooreći o sportskoj infrastrukturi i stručnim kadrovima, novim Prijedlogom učinjeni su veliki pomaci. Što se tiče financiranja, usprkos povećanju izdavanja za sport svake godine, nužno je napraviti daljnje kvalitetne iskorake, i tu će biti velik doprinos postojanja registra nacionalnog sustava u sportu. Svi zakonski akti predviđeni ovim Prijedlogom zakona moraju biti doneseni u rokovima koji su planirani, kako bi Zakon mogao zaživjeti.

U raspravi koja je uslijedila istaknuto je kako je donošenje ovog Zakona u svakom slučaju korak unaprijed. Svi članovi Odbora koji su sudjelovali u raspravi pozdravili su ulazak u proceduru ovaj dugo očekivani Prijedlog zakona, te naglasili niz dobrih novina kojima će bitno utjecati na status sportaša i stručnih kadrova. Također, izrazili nadu da će utjecati na povećanje broja djece i mladih koji će se baviti sportom.
Ipak, postavljena u i pitanja o dodatnim mogućnostima koja bi kao poboljšanja eventualno mogla biti uvrštena u Konačni prijedlog zakona.
Pozdravljeno je uvođenje nacionalnih stipendija, kao i izdvajanje za I. kategoriju sportaša, no postavljeno je pitanje bi li se to u možda manjem opsegu uvesti i za sportaše II. i III. kategorije.
Postavljeno je i pitanje vezano uz financiranje sporta – kako će se raspodijeliti sredstva prema kategoriziranim i nekategoriziranim sportovima, kao i mogućnost ukidanja PDV-a na nabavu sportske opreme. Neki članovi Odbora smatraju da je u članku 6. Prijedloga zakona važno uzeti u obzir kao ključni pokazatelj uspješnosti i rezultate juniorskih reprezentacija.
Također, iznesena je i primjedba kako nacionalni sportski savezi trebaju u roku od godinu dana pripremiti propisnike o registriranju i licenciranju trenera, te kako bi takva odredba morala biti sastavnim dijelom Zakona.
Vezano uz članak 74. Prijedloga zakona, članovi Odbora mišljenja su kako je potrebno jasnije definirati što se financira iz javnih potreba, te da se u sufinanciranje od strane tijela državne uprave nadležnog za sport  uključe završnice prvenstava i pokrivanje međunarodne edukacije za stručne kadrove u sportu.
Stav svih članova Odbora je da treba djecu uključiti u sportske aktivnosti od najranije dobi. S obzirom na želju svih da se što više djece i mladih uključi u sportske aktivnosti, postavljeno je pitanje uvođenja vaučera da se omogući veća dostupnost sporta svima.

Kako je pojašnjeno od strane predlagatelja, razmišljalo se o uvođenju vaučera, no to ovisi o financijskim mogućnostima. Zakon je planiran u realnim i provedivim okvirima, a to znači da u ovom obliku iziskuje dodatna sredstva iz državnog proračuna za sport u iznosu od oko 40 milijuna kuna.

Istaknuto je kako se iz sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja financira školski sport i da treba iskoristiti već postojeću školsku infrastrukturu kako bi se privuklo djecu i mlade, od kojih se prema pokazateljima svega 20% bavi sportom.

Provođenje nastave tjelesnog odgoja u nižim razredima osnovne škole povjereno je učiteljima, a pokazuje se potreba za povećanjem fonda sati nastave tjelesnog odgoja, i to u izvođenju od strane stručnih kineziologa.
Hrvatski školski sportski savez je novitet, osnovan tek 2016. godine. Djelatnici su zaposleni u sustavu obrazovanja, te provode vježbaonice na kojima sudjeluju učenici koji inače nisu uključeni niti u jedan natjecateljski sport.
Vezano uz članak 19. stavak 8. Prijedloga zakona, postavljeno je pitanje zašto je obveza trenera da sprječava svaki oblik nasilja samo prema maloljetnim sportašima. Sport je djelatnost koja promiče i mora promicati vrednote navedene u ovom stavku prema svim sudionicima u sportu.

Članak 35. st.avak . Prijedloga zakona propisuje osnivanje samo jednog saveza za svaki pojedini sport na nacionalnoj, ili na razini jedinica lokalne samouprave. No, u nekim sportovima postoje određeni odbori koji obuhvaćaju više županija – osnovani od nacionalnih sportskih saveza na razini četiriju županija kao pravno tijelo i predstavljaju svojevrsnu i nepotrebnu tampon zonu između nacionalnog i županijskog saveza.
Do ovakvih problema je dolazilo, ali dolazit će i dalje, obzirom da je generator za njih u Zakonu o udrugama, a ne u Zakonu o sportu, što ukazuje na potrebu dodatnog uređenja Zakona o udrugama koji bi trebao prepoznat specifičnost sportskih udruga naspram svih ostalih.

Jedna od iznesenih primjedbi odnosila se na obvezu jednica lokalne i područne samouprave da donese kriterije za raspodjelu sredstava kao općeg akta, pri čemu o njima raspravljaju i donose ga vijećnici koji o sportu ne moraju imati  nikakvih saznanja. Nije razrađeno što se događa ukoliko na gradskom vijeću ne prođu kriteriji, niti kako će se onda dijeliti sredstva za javne potrebe u sportu.

Zaključno, većina članova Odbora smatra kako je Prijedlog Zakona dobar, predlagatelj si je dao truda predstaviti ga svima zainteresiranima, no puno posla nas čeka u provedbi.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (7 glasova za i 1 glas sudržan) prihvatili sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Prijedlog zakona o sportu.

Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Vučemilović