Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 33. sjednici Odbora, održanoj 28. listopada 2022. godine, razmotrio je Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2021. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Pravobraniteljica za djecu, aktom od 31. ožujka 2022. godine.

Odbor je Izvješće razmatrao kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju, Pravobraniteljica za djecu navela je kako je Ured u 2021. godini postupao po 2.004 novozaprimljene prijave o povredama pojedinačnih prava djece. Mnoge od prijava odnosile su se na primjenu mjera za suzbijanje koronavirusa. Pored postupanja u 694 predmeta prenesenih iz ranijih godina, Ured je radio na 1926 različitih predmeta koji se odnose na opće inicijative, preporuke, izvješća, suradnju s državnim i međunarodnim institucijama, projekte, obilaske ustanova koje skrbe za djecu, te ostale redovite poslove Ureda. Rad Ureda odvija se u otežanim fizičkim uvjetima u potresom oštećenim radnim prostorima.
Najviše zaprimljenih prijava odnosilo se na nemogućnost ostvarivanja obrazovnih prava (478), ostvarivanje roditeljske skrbi (426), nasilje nad djecom i zanemarivanje djece (269), zdravstvena prava (172), pravosudna prava (141), te prava na sigurnost i zaštitu (121), zaštitu privatnosti (83) i ekonomska prava (77).

S ciljem podrške i unaprjeđivanja sustava zaštite prava djeteta, Ured pravobraniteljice za djecu sudjelovao je u postupku donošenja ili izmjena 38 propisa i 4 strateška dokumenta, te predložio ukupno 129 konkretnih promjena u cilju bolje zaštite djece. Usprkos velikom broju prihvaćenih preproruka Pravobraniteljice, na žalost se u provedbi ne vide pomaci koji bi u bitnoj mjeri utjecali na povećanje prava djeteta. 
U svom osvrtu na predmetno Izvješće, Pravobraniteljica je osobito naglasila probleme za koje se pokušava iznaći kvalitetno rješenje: blage kazne počiniteljima seksualnog zlostavljanja na štetu djece, vršnjačko nasilje koje bilježi značajan porast, te zaštitu mentalnog zdravlja djece koje po rezultatima nekoliko istraživanja zahtijeva bolju, pouzdanu i kontinuiranu podršku. Iako Pravobraniteljica zaziva osnivanje obiteljskih sudova, pozdravlja osnivanje obiteljskih odjela na sudovima kao pomak u zaštiti djece od sustavnog zlostavljanja djece koja sudjeluju u pravosudnim postupcima. Pravobraniteljica nadalje ukazuje na činjenicu da je 20% djece u riziku od siromaštva, te pozdravlja usvajanje Jamstva za djecu, no ukazuje i na problem nepostojanja jedinstvenih kriterija za prepoznavanje djece u riziku od siromaštva.
U 2021. godini imenovan je novi saziv Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu, a uz njega je ustrojeno još jedno savjetodavno tijelo, Forum mladih 16 plus, u koji su uključena djeca starija od 16 godina.
Na koncu, Pravobraniteljica ukazuje na kadrovski problem koji onemogućava cjelovito i funkcionalno ostvarivanje svih planova i obveza Ureda pravobranitelja za djecu, obzirom da je jedna od zamjenica Pravobraniteljice duže vrijeme odsutna iz obiteljskih razloga.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske pored osnovnih značajki Izvješća naglašava kako je Vlada orijentirana na zaštitu prava djece, spremna na suradnju i teži boljoj suradnji svih dionika procesa zaštite prava djece.

U raspravi koja je uslijedila, većina članova Odbora podržala je Izvješće Pravobraniteljice za djecu za 2021. godinu. U svojim raspravama osvrnuli su se na probleme zaštite prava djece pripradnika manjina, osobito romske i srpske manjine, na probleme vršnjačkog nasilja u kojem ističu potrebu cjelovitog pristupa koji bi uključivo stručnjake odgojno-obrazovnih struka ali i obitelj kao ishodišnu zajednicu. Vezano uz zaštitu mentalnog zdravlja djece, istaknuto je kako je i Odbor za obitelj, mlade i sport prepoznao ovaj gorući problem, te su održane dvije tematske sjednice koje su urodile i konkretnom mjerom Ministarstva znanosti i obrazovanja koje je odobrilo prijem u radni odnos za 300 novih psihologa u školama. 
Ukazano je i na potrebu izmjene Pravilnika o načinu raspolaganja sredstvima državnog proračuna i mjerilima sufinanciranja programa predškolskog odgoja, koji datira iz 1997. godine i predviđa sufinanciranje od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja na način da osigurava mjesečno sredstva po djetetu pripadniku nacionalne manjine u odgojnoj skupini za 5satni primarni program u iznosu od svega 25,00 kn.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (9 glasova ZA i 1 glas SUZDRŽAN) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice djecu za 2021. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović