Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je, u svojstvu matičnog radnog tijela, na 77. sjednici održanoj 4. studenoga 2022. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. rujna 2022. godine. 

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, u raspravi je istaknuto kako pri donošenju Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, ali i u njegovoj provedbi nije provedena procjena utjecaja donošenja i naknadne procjene provedbe propisa, te kako ovaj Zakon predstavlja dodatno administrativno opterećenje za poljoprivredne proizvođače. Upitano je i imaju li nositelj ili član OPG kao nositelji dopunske djelatnosti obvezu plaćanja doprinosa ukoliko obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ima ekonomsku veličinu veću od 3000 eura. U tom smislu ukazano je i na različita postupanja nadležnih poreznih uprava, ali i na rješenja koja nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, kojima je poljoprivreda dopunska djelatnost, dobivaju od poreznih uprava, temeljem kojih su obvezni platiti doprinose za koje su već izdvojili sredstava temeljem ostvarivanja osobnog dohotka na drugom radnom mjestu. Upozoreno je kako se radi o dvostrukom oporezivanju, te je ove prakse potrebno regulirati i ujednačiti postupanja nadležnih poreznih uprava. Postavljen je i upit o značenju riječi „karakteristični sastojci“, koja se predlaže novim člankom 14. b) stavkom 4., te je upozoreno da bi isto moglo izazvati probleme u provedbi. Rečeno je i kako bi se ovim aktom trebalo jasno definirati udio proizvoda koji se mogu kupovati od drugih OPG-a ili obrta, a kako bi se spriječila  mogućnost „sive“ ekonomije. Rečeno je i kako obveza isticanja naziva OPG-a stvara dodatne financijske obveze za poljoprivrednike, predstavlja novi namet, neispunjavanje obveze podložno je kažnjavanju, a isto nije obveza utemeljena na europskim pravilima pa nema razloga da se ovom obvezom opterećuju naši poljoprivrednici. Upitano je i koje su to pravne praznine na koje se predlagatelj poziva u obrazloženju članka 14. koji se odnosi na „Naziv OPG-a“. U raspravi je rečeno i kako bi se trebalo razmišljati o korištenju QR kodova koji bi mogli pružiti više informacija o radu OPG-a. Uz člankom 16. predloženo registriranje dva ili više OPG-a na istoj adresi sjedišta, upitano je tko će provjeravati radi li se o zasebnim obiteljskim kućanstvima koja resurse koriste odvojeno i nepovezano. U tom smislu rečeno je i kako je potrebno osmisliti model za zajedničko korištenje proizvodnih resursa, a ne predlagati mogućnost kažnjavanja za obavljanje poljoprivrede proizvodnim resursima koji nisu upisani u upisnih OPG-a, što se predlaže člankom 42. Pri tome treba uzeti u obzir i da mladi i novi poljoprivrednici ne raspolažu potrebnom mehanizacijom, pa im je obavljanje poljoprivredne djelatnosti potrebno olakšati, između ostaloga i korištenjem zajedničkih proizvodnih resursa. Ovakovim prijedlogom neće se riješiti problem višestrukog korištenja potpora, pa je do izrade Konačnog prijedloga zakona potrebno kreirati model koji će istovremeno omogućiti zajedničko korištenje proizvodnih resursa i spriječiti umjetno stvaranje uvjeta za ostvarivanje prava.  Rečeno je i kako bi, obzirom na rast cijena, limit za ulazak u sustav poreza na dobit trebao biti viši od 300.000 kn, te je predloženo da se isti veže uz rast cijena žitarica. Rečeno je i kako je članak 10. ovog akta, kojim se dodaje članak 14b, a koji se odnosi na reguliranje dopunske djelatnosti sakupljanja samoniklog bilja, šumskih plodova i gljiva potrebno doraditi, u dijelu koji se odnosi na obvezu posjedovanja šume ili šumskog zemljišta, jer ne raste sve samoniklo bilje u šumi i na šumskom zemljištu. Zbog trenda rasta cijena inputa u poljoprivrednoj proizvodnji, u raspravi je pohvaljen prijedlog dopune članka 35. kojim će se visina izuzeća od ovrhe na novčanim sredstvima OPG-a koji posjeduju žive životinje propisivati na godišnjoj razini, a ne kroz odredbe Zakona, kako je to propisano važećim Zakonom.

Predlagatelj je odgovorio da sukladno preporuci Ureda za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske nije rađena prethodna procjena učinka propisa prije izrade Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.  Nositelji poljoprivrednih gospodarstava kojima poljoprivreda nije primarna djelatnost i koji doprinose plaćaju iz prihoda ostvarenih drugim radom, nisu u obvezi plaćanja doprinosa. Ministarstvo poljoprivrede nema saznanja o „dvostrukom“ oporezivanju vlasnika obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i o istome će zatražiti obrazloženje Ministarstva financije i Ministarstva zdravstva. „Karakteristični sastojci“ koji se predlažu člankom 14b stavkom (4) propisani su podzakonskim aktom i do sada nije bilo prijavljenih problema u njihovoj provedbi. Uz obvezu isticanja naziva OPG-a, predstavnik predlagatelja odgovorio je kako će isto doprinijeti njihovoj reprezentativnosti i prepoznatljivosti. Ministarstvo poljoprivrede će u komunikaciji s Ministarstvom financija razmotriti mogućnost podizanja praga za ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost i dodatno razmotriti izričaj obavljanja dopunske djelatnosti sakupljanja samoniklog bilja, šumskih plodova i gljiva. Zbog prijepora u korištenju europskih sredstava potrebno je razgraničiti korištenje proizvodnih resursa između obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava registriranih na istoj adresi. U tom smislu će svi podatci i registri o proizvodnim resursima OPG-a biti na raspolaganju Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, kako bi se jasno definirali proizvodni resursi kojima pojedini OPG raspolaže i ograničilo umjetno stvaranje uvjeta za ostvarivanje prava plaćanja.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1.Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.
2.Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir