Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 28. sjednici održanoj 7. studenog 2017. godine, Prijedlog zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. listopada 2017. godine.

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju je predstavnik predlagatelja kao cilj donošenja zakona naveo jasno definiranje pravila za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede i s njom povezanih dopunskih djelatnosti i stvaranje prepoznatljivog organizacijskog oblika za obiteljska poljoprivredna gospodarstva kojima SO (standardni ekonomski rezultat) prelazi 3.000 eura godišnje.

Ciljana skupina koja će biti obuhvaćena odredbama ovoga zakona je 62.128 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava čiji nositelji su mlađi od 56 godina, a radi se uglavnom o tržišno orijentiranim poljoprivrednim gospodarstvima. Prijedlogom se regulira i obveza podnošenja zahtijeva za u upis i unošenje promjena u Upisnik OPG kao javnu službenu evidenciju koja će evidentirati podatke o djelatnosti, voditelju, članovima i raspoloživim proizvodnim resursima OPG.

Istaknuo je kako ovaj Prijedlog zakona ne zadire u fiskalnu i poreznu politiku u obavljanju djelatnosti OPG, no kako su zakonom predviđene olakšice za obiteljska poljoprivredna gospodarstva vezana uz ovrhu i mogućnost otvaranja zaštićenih računa za gospodarstva koja se bave stočarskom proizvodnjom.

U raspravi su članovi Odbora pozitivnim ocijenili stvaranje okvira za djelovanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a što će pozitivno utjecati i na dostupnost kreditnih sredstava i drugih oblika potpore obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Istaknut je i stav kako odredbe zakona nije trebalo vezati uz standardni ekonomski rezultat jer isto u praksi ne utječe nužno na konkurentnost gospodarstva. Upozoreno je kako je odredbama zakona trebalo odrediti gornju granicu veličine poljoprivrednog gospodarstva, ali i minimalnu veličinu poljoprivrednog zemljišta i poljoprivredne proizvodnje, kako bi se spriječile moguće zlouporabe. 

Jasnije je trebalo odrediti definiciju obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i adresu koja bi trebala biti vezana uz prebivalište obitelji. Ukazano je na potrebu zakonskog reguliranja mogućnosti predaje i prihvata vrijednosnih kupona za dopunske djelatnosti na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, uzimajući pri tome u obzir specifičnosti ugostiteljske i turističke djelatnosti.

Upozoreno je i na moguće probleme kod gospodarstava koja još nisu ili su u postupku legalizacije objekata, probleme evidentiranja proizvodnih resursa koje zajednički koriste poljoprivredni proizvođači, nepotrebno nametanje administrativnih poslova i financijskih opterećenja vezanih uz označavanje proizvodnih resursa, a koji neće rezultirati povećanjem poljoprivredne proizvodnje. U daljnjoj raspravi upozoreno je kako bi uz Prijedlogom zakona predviđene kazne za nepoštivanje odredbi zakona trebalo predvidjeti i upozorenja i  osigurati prilagodbu koja neće ići na štetu obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Uz navedeno, Zakonom bi  trebalo propisati obavezu kontinuirane procjene učinaka provedbe ovoga Zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.

2. Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić