Odbor za poljoprivredu

Izvješće Odbora za poljoprivredu o Prijedlogu zakona o lovstvu, P.Z. E. br. 339

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 45. sjednici održanoj 29. svibnja 2018. godine Prijedlog zakona o lovstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. svibnja 2018. godine.
 
Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju je predstavnik predlagatelja istaknuo kako se predloženim aktom propisuju načini postupanja, gospodarenja i upravljanja lovištima i određuju načini unapređenja gospodarenja divljači s ciljem razvoja održivog lovstva u Republici Hrvatskoj. Prijedlogom se osigurava jasna decentralizacija poslova, te se, s ciljem sprečavanja nastanka šteta od divljači dio ovlasti prenosi na jedinice lokalne i regionalne samouprave.
U raspravi je pozitivnim ocijenjeno noveliranje Zakona o lovstvu, te je, u odnosu na tekst Prijedloga zakona upozoreno na potrebu dorade Prijedlogom zakona propisanih odredbi:

- Članka 6. točke 16. na način kojom bi se propisalo da je ograđeno lovište – lovište površine veće od 100 ha, a  ne kako je Prijedlogom zakona predloženo 1.000 ha;
- Članka 8. a) na način kojim bi se poslije „smeđeg medvjeda“ dodao „grivasti skakač“, uzimajući u obzir da se radi o vrsti divljači koja je duži niz godina prisutna u staništima Republike Hrvatske;
- Članka 8. b) na način kojim bi se  poslije „tvora“ dodao „mungos“, polazeći od činjenice da je ova vrsta divljači unešena na hrvatske otoke prije više od 100 godina, te je potrebno učinkovito gospodarenje istom u cilju sprječavanja daljnjih šteta;
- Članka 9. stavka (1) na način da se iza teksta „Grada Zagreba“ doda tekst: „lovačke udruge i lovci“, polazeći od odredbi Zakona o udrugama prema kojima je Hrvatski lovački savez u obvezi omogućiti članstvo u Hrvatskom lovačkom savezu svim lovcima;
- Predloženo je zadržavanje forme važećeg zakona vezano uz odredbu članka (3) stavka 15. koja se odnosi na postupak ustanovljenja i izmjene granica privatnog lovišta;
- Predloženo je brisanje članka 18. Prijedloga zakona uz obrazloženje kako Zakonom nije moguće ograničiti prava vlasništva bez pristanka vlasnika šume;
- Člankom 21. potrebno je detaljnije definirati uvijete zakupa prava lova.
- Predloženo je brisanje stavka (2) članka 23. kojim se propisuje da je ugovor o zakupu prava lova upravni ugovor ili usklađivanje Prijedlogom zakona predloženog načina donošenja rješenja, koja se odnose na ostvarivanje prava koja proizlaze iz odredbi Zakona, sa upravnim postupkom.
- stavak (8) članka 24.  koji se odnosi na izmjenu ugovora o zakupu prava lova potrebno je prilagoditi kako bi se izbjegla mogućnost pravne nesigurnosti za lovozakupnika;

- U članku 27. stavku (2) iza riječi „Zakona“ predloženo je dodavanje teksta: „samo u slučaju neizvršavanja financijskih obveza“, a u cilju zaštite lovozakupnika koji je uredno izvršio svoje financijske obveze prema davatelju lova;
- uz odredbu stavka (1) članka 30. upozoreno je na neopravdano smanjenje sredstava naknade vlasnicima zemljišta bez prava lova;
- predloženo je brisanje stavka (2) članka 35. kojim se propisuje da je ugovor o koncesiji prava lova upravni ugovor ili usklađivanje, Prijedlogom zakona predloženog načina donošenja rješenja, koja se odnose na ostvarivanje prava koja proizlaze iz odredbi Zakona, sa upravnim postupkom;
- U članku 38. stavku (2) iza riječi „Zakona“ predloženo je dodavanje teksta: „samo u slučaju neizvršavanja financijskih obveza“, a u cilju zaštite koncesionara koji je uredno izvršio svoje financijske obveze prema davatelju lova;
- Predložena je izmjena i usklađivanje cijelog poglavlja IV – Lovnogospodarski plan sa novonastalim  stanjem,  uzimajući pri tome u obzir da su Prijedlogom zakona predviđena i privatna lovišta minimalne površine od 500 ha, ali i veliki postotak ukupnih površina koje su zahvaćene Naturom 2000. Predloženo je donošenje lovno-gospodarskih planova za cijelu Republiku Hrvatsku ili za regije ili za pojedine županije, te donošenje godišnjih planova lova odnosno lova divljači od strane nadležnog tijela sukladno navedenim planovima.
- Predložena je dopuna članka 56. kojom bi se definiralo pravo lovoovlaštenika na uklanjanje pasa i mačaka koji se kreću lovištem protivno odredbama stavka (2) članka 56., a s ciljem zaštite divljači i ostalih životinjskih vrsta od direktne štete i bolesti koje u lovištu mogu prouzročiti napušteni psi i mačke.
- Predložena je izmjena članka 62. stavka (2) na način kojim bi se propisalo da je Odstrjel u smislu stavka (1) članka 62., lovoovlaštenik dužan evidentirati u lovnogospodarskoj osnovi i lovnoj kronici. Isto se predlaže iz razloga što se radi o divljači koju je teško pronaći, a u slučaju pronalaska ju je žurno potrebno premjestiti iz lovišta;
- Stavkom (2) članka 66. predviđene granice zabrane lova divljači u pojasu 300 m  od granice naselja u nizini i prigorju i 200 m u brdsko-planinskim područjima potrebno je, zbog sve veće migracije divljači prema naseljima i kvalitetnijeg sprječavanja šteta i troškova lokalne zajednice za provedbu programa zaštite divljači na nelovnim površinama, smanjiti na 100 m;
- Uz odredbu stavka (5) članka 67. predloženo je smanjenje dobne granice na 16. godina. Isto se predlaže jer je u većini država članica EU propisana dobna granica između 14 i 16 godina, ali i zbog obrazovanja u lovstvu i pripravništva. Navedeno je u skladu i sa Nacrtom prijedloga zakona o nabavi i posjedovanju oružja, kojim se, u svrhu obrazovanja i edukacije lovačkim oružjem predviđa smanjenje dobne granice na 16 godina.
- Predlaže se dopuna članka 73. kojom bi se propisalo: „(4) osposobljavanje za lovca provodi se uz obavezno lovačko pripravništvo  s navršenih 16 godina.“;
- Predložena je dopuna  stavka (1) članka 78. na način kojim bi se uz ostale štete na imovini dodale i štete na šumi, šumskom i poljoprivrednom zemljištu;
- U stavku (1) članka 77. kojim su propisane mjere za sprječavanje štete od divljači, potrebno je, uz korištenje kemijskih zaštitnih sredstava propisati i korištenje zaštitnih sredstava dozvoljenih u ekološkoj proizvodnji;
- Iz članka 79. kojim se propisuje sprječavanje šteta u lovištima, potrebno je brisati obvezu oštećenika vezanu uz ograđivanje dobara jer će ista u područjima Republike Hrvatske s velikim brojem malih čestica biti teško provediva;
- Predloženo je brisanje stavka (8) članka 80., te je isto obrazloženo obvezom pravne osobe koja upravlja cestama na postavljanje znakova upozorenja i praćenja stanja kroz statistiku naleta na divljač, a što je jedini stvarni pokazatelj mjesta na kojima je potrebno postaviti znakove upozorenja;
- Stavkom (1) članka 81. potrebno je jasno propisati kako se predloženih 5% vrijednosti poljoprivredne proizvodnje ne odnosi na ukupnu poljoprivrednu proizvodnju oštećenika nego samo na parcelu koja je pretrpjela štetu od divljači.

U daljnjoj raspravi istaknut je stav kako je Prijedlog zakona potrebno povući iz procedure jer su odredbe Prijedloga zakona protuustavne, a provedbom Zakona doći će do protupravnog prisvajanja privatne imovine i dovođenja u nepovoljan položaj privatnih šumovlasnika. Uz navedeno, upozoreno je kako je Prijedlog zakona u koliziji sa Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u dijelu  u kojem se propisuju prava i obaveze vlasnika privatnog lovišta.

Predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je predlagatelj nakon davanja mišljenja na Nacrt prijedloga zakona prihvatio mišljenja drugih ministarstava, kako u odnosu na granice zabrane lova divljači u odnosu na naselja, tako i na dobnu granicu nakon koje je moguće izdavanje lovačke dozvole. Za štetu koju prouzroči divljač u naseljenim mjestima odgovoran je gradonačelnik i načelnik općine, a jedinice lokalne samouprave, u cilju smanjenja štete na poljoprivrednim usjevima i u blizini naseljenih mjesta, mogu pristupiti izradi Programa zaštite divljači kojim bi se omogućilo zakonski opravdano uklanjanje divljači. Iz sredstava ostvarenih korištenjem prava lova moguće je financirati ili sufinancirati štete od divljači. Divljač je vlasništvo države, a prijenosom prava lova na lovoovlaštenike prenosi se i vlasništvo nad divljači.


Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o lovstvu.

2. Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona o lovstvu.

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.
        

 

        PREDSJEDNIK ODBORA

            Tomislav Panenić