Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 25. sjednici održanoj 5. svibnja 2021. godine, Izvješće o stanju sektora vodnih usluga i radu Vijeća za vodne usluge za 2019., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo Vijeće za vodne usluge, aktom od 25. veljače 2021. godine

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o predmetnom aktu kao matično  radno tijelo.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako je od 160 licenciranih isporučitelja vodnih usluga u sektoru vodnih usluga, poslovalo njih 159. Poslovala su i dva privatna koncesionara u djelatnosti pročišćavanja otpadnih voda. 8 isporučitelja su računovodstveno klasificirani kao veliki poduzetnici, 32 kao srednji, 64 kao mali a 55  kao mikro-poduzetnici. Isporučene količine korisnicima porasle su na 244.7 mil. m3 /god  što je 3.mil. m3 više nego u 2018. Gubici vode za ljudsku potrošnju u javnoj vodoopskrbi neznatno su pali na 48,69% (s 48,94% u 2018) tj. 0,25 postotna boda. Nastavio se trend laganog rasta isporuke vode poslovnim korisnicima. 30,40% vode je u 2019. isporučeno poslovnim korisnicima (29,29% u 2018.). Isporuka kućanstvima bilježila je blagi pad u 2019. na 69,60% % (sa 70,71% u 2018.). Broj vodovodnih priključaka povećan je za 1,5%  u odnosu na 2018. i iznosi 1.276.129. Broj kanalizacijskih priključaka u odnosu na 2018. povećao se za 4,9% i iznosi 616 977.  
Prosječna potrošnja u kućanstvima u 2019. bilježi rast na 132 litre, dnevno po stanovniku, odnosno 11,10 m3, mjesečno po kućanstvu (sa 127 litara, dnevno po stanovniku odnosno  10,67 m3, mjesečno po kućanstvu). Istaknuo je kako je ukupan prihod u sektoru rastao na 4.07 mlrd. Kn, dok je ukupan prihod javnog dijela sektora je 3,63 mlrd. kn. Sam Sektor vodnih usluga poslovao je s dobitkom 182,6 mil. kn (192 mil. kn. u 2018.) ili 4,49 % u odnosu na ukupne prihode, što je unutar regulatorno tolerirane profitne marže od 5%. Sektor vodnih usluga ima pozitivan saldo između poslovnih prihoda i poslovnih rashoda ( 23 mil. kn) što čini ispod 1% poslovnih prihoda (tj. 0,61%), a u 2018. saldo je bio negativan ( -28,8 mil. kn), što ukazuje na povećanu orijentaciju na vlastite izvore prihoda od prodaje vodnih usluga. 

Govoreći o cijeni vode istaknuo je da je cijena vode za kućanstva povećana na 16,05 kn/m3 tj. za 0,25 kn/m3. Cijena vode je  ipak, ostala ispod stope inflacije izračunate prema nacionalnom indeksu potrošačkih cijena u 2019. (2,3%) za 0,11 kn/m3. Sukladno istom, prosječna cijena vode po članu kućanstva mjesečno iznosi 63,63 kn (60,21 kn u 2018.)  ili 178,16 po kućanstvu mjesečno. Cijena vode (varijabilni dio) za poslovne korisnike u izvještajnom razdoblju je iznosila 22,42 kn/m3 (20,46 kn/m3 u 2018.), dok je prosječni fiksni dio cijene vode za poslovne korisnike 46,80 kn/mj. (42,99 kn/mj. u 2018.). Vezano uz priuštivost cijene, istaknuo je kako je prema izračunu za 2019. godišnji NRD po članu kućanstva iznosio 50.914 kn  odnosno  142.559 kn NRD po kućanstvu, a prosječna ponderirana cijena vode za kućanstva 16,05 kn/m3, izračunato za 4 skupine isporučitelja zajedno (skupine VOP, VO, V i O/OP) ili 1,38% , što ukazuje da je cijena vode i dalje značajno ispod gornje granice priuštivosti od 3% te da je zadržana na razini 2018.

Govoreći o preporukama Vijeća,  istaknuo je kako bi u propisivanju nove metodologije za određivanje cijena vodnih usluga, primarni ciljevi trebali biti: priuštivost cijena vode stanovništvu, učinkovito korištenje vodnoga resursa, efikasnost poslovanja isporučitelja i zaštita od neracionalnih troškova prirodnog monopola. U cilju učinkovitog korištenja vodnoga resursa, treba ustrajati na politici poticajnog djelovanja obračuna naknade za korištenje voda u odnosu na gubitke vode u sustavima javne vodoopskrbe, na način kako je uređeno Zakonom o financiranju vodnoga gospodarstva i Uredbom o visini naknade za korištenje voda.  Isto tako, u propisu o metodologiji za određivanje cijena vodnih usluga treba dopustiti tarifne modele koji potiču učinkovito korištenje vodnoga resursa, kako one koji su reaktivni na visoku  potrošnju, tako i one koji su reaktivni na fluktuacije potražnje i ponude vode u određenim razdobljima. 

Nadalje, cijena vode ne smije se određivati na način kako se određuju porezi tj. prema ekonomskoj snazi ili pretpostavljenoj ekonomskoj snazi korisnika, već isključivo prema mjerljivim kategorijama unutar sektora: potrošnji, vrijednostima troška i pokrića troška.   Potrebno je poticati proizvodnju električne energije, osobito iz obnovljivih izvora, kao dodatnu djelatnost sektora vodnih usluga, čime se utječe na smanjenje visokih troškova energenata, a postižu pozitivni učinci s gledišta zaštite okoliša i održivog upravljanja. Cilj regulatornog računovodstva mora biti transparentnost troškova poslovanja isporučitelja vodnih usluga, a posljedično i cijena vode. U odnosu na vlasnike individualnih sustava odvodnje, treba poticati postavljanje malih sanitarnih uređaja, a tamo gdje se koriste sabirne jame osigurati priuštivost cijene i dostupnost mobilne usluge (pražnjenja i odvoza), čime se potiču vlasnici da koriste mobilnu isporuku, umjesto nekontroliranog ispuštanja otpadnih voda u okoliš. U prijelaznom razdoblju važenja koncesija za mobilnu uslugu, sklopljenih prije stupanja na snagu Zakona o vodnim uslugama, potrebno je poticati prijenos koncesijskih ugovora s jedinice lokalne samouprave na javne isporučitelje vodnih usluga, kako bi se što prije uspostavio nadzor nad pražnjenjem sabirnih jama.  

U raspravi je, uz visoke gubitke vode u vodoopskrbnom sustavu postavljen upit o aktivnostima koje će se provesti kako bi se gubitci smanjili, te je zatražena informacija o ovim gubitcima u drugim državama članicama. Uz Izvješćem predstavljene financijske pokazatelje i probleme s kojima se susreće javni dio sektora vodnih usluga, izražena je bojazan kako bi isto moglo dovesti do privatizacije pružanja vodnih usluga. Postavljen je i upit o pročistaču otpadnih voda u Zagrebu vezano uz 3 fazu provedbe projekta, ali i uz problem koji nastaje s otpadnim muljem. Postavljen je i upit o utjecaju povećanja cijena vode za ljudsku potrošnju na osobe koje žive na granici siromaštva. Zatražena je informacija o vremenskom okviru u kojem će se donijeti Uredba o uslužnim područjima koja bi trebala biti osnova za daljnje okrupnjavanje pružatelja vodnih usluga i koliko je isto povezano s projektima koji će se financirati iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost. Postavljen je i upit koji se projekti planiraju financirati u vodnom gospodarstvu iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i na kojim područjima.

Predstavnik predlagatelja odgovorio je kako je prihvatljiv gubitak vode u vodoopskrbnim sustavima 25%, a Vlada Republike Hrvatske je s ciljem smanjenja gubitaka donijela novu Uredbu o naknadi za korištenje voda kojom se kao osnovica za izračun koristi količina zahvaćene vode na samim izvorištima, a što će dodatno potaknuti pružatelje javnih usluga na planiranje aktivnosti za smanjenje gubitaka.  Uz navedeno, u Proračunu Hrvatskih voda predviđeno je 100 milijuna kuna za saniranje gubitaka vode u vodoopskrbnom sustavu. Na razmjere gubitaka utječu i izrazito visoki tlakovi u mreži, koji su uglavnom posljedica zastarjelih uređaja u višestambenim zgradama. Uz navedeno, u slijedeće tri godine na svim će se izvorištima postaviti vodomjeri. 
Zakon o vodnim uslugama utemeljen je na antiprivatizacijskom konceptu i isključivo favorizira javne isporučitelje. Uz pročistač otpadnih voda u Zagrebu istaknuo je kako Zakon o vodnim uslugama propisuje da se postojeći ugovori moraju dovršiti. U Republici Hrvatskoj u primjeni je tarifa socijalne cijene vodne usluge koja ne smije biti veća od 60% cijene vodne usluge.  Predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja istaknuo je kako najveći problem u sektoru predstavljaju gubitci vode u vodoopskrbnom sustavu. Očekuje se da će se do 2022. godine, naknada za korištenje voda vršiti po zahvaćenoj količini vode, a što će utjecati i na aktivnosti koje će provoditi isporučitelji s ciljem smanjenja gubitaka vode u vodoopskrbnom sustavu. Reformom vodnokomunalnog sektora ustrojit će se 40 uslužnih područja, a krajnji cilj je stvaranje tvrtki koje će kadrovski i administrativno biti u mogućnosti provoditi projekte.  Za ovaj reformski paket u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti predviđeno je 7 milijardi kuna.

    Odbor za poljoprivredu je većinom glasova (6 glasova „za“ i  4 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskom Saboru slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Prihvaća se Izvješće o stanju sektora vodnih usluga i radu Vijeća za vodne usluge za 2019.

                                PREDSJEDNICA ODBORA

    
                                    Marijana Petir